• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Zašto deca NE treba da kreću ranije u školu

6. 05. 2020 |

Veliki broj dece dobije dijagnozu i počinje lečenje od ADHD-a, ne zato što imaju poremećaj, već zbog toga što su nezreli u poređenju sa drugarima iz razreda

Zašto deca NE treba da kreću ranije u školu

Poslednjih godina trend je da deca u školu polaze ranije. Ali to nije uvek opravdano. Deca rođena u različitim mesecima iste godine često su na različitim nivoima razvoja, a za mnoge od njih učenje postaje ozbiljan stres.

Jedan od problema s početkom školovanja je nedostatak emocionalne zrelosti. Prema podacima sa Harvarda, deca koja u školu kreću pre svojih vršnjaka imaju 30% veće šanse da će im biti dijagnostikovana ADHD (poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje) u poređenju sa vršnjacima koji su nešto stariji.

Tokom poslednjih 15 godina broj dece sa ovom dijagnozom u SAD neprestano raste. Od 2004. do 2015. godine porastao je za 42 posto. Pored toga, prosečna starost kada se uspostavlja dijagnoza je sedam godina, a trećina ADHD-a dijagnostikovana je pre šeste godine. Roditelji su najčešće sami odlazili lekaru, a u trećini slučajeva su nastavnici ili vaspitači izrazili zabrinutost.

Zbog naglog porasta broja dijagnoza, postavljaju se pitanja koliko su zapravo dijagnoze pouzdane. Otkrića Harvarda o povezanosti dijagnoze ADHD i ranijeg polaska u školu zapravo nam možda pokazuju da tu nije reč o ADHD, već o nedostatku spremnosti za školu u ranom uzrastu.

„Naši rezultati ukazuju na mogućnost da veliki broj dece dobije dijagnozu i počinje lečenje od ADHD-a, ne zato što zaista imaju poremećaj, već zbog toga što su relativno nezreli u poređenju sa drugarima iz razreda“, rekao je Timoti Leigton, autor studije.

Kod nas, to znači da je dete rođeno, recimo, 28. februara u istom razredu kad i dete rođeno 1. marta sledeće godina. Jedno će krenuti u školu sa 6,5, a drugo će imati čak 7,5 godina. I tu će bez ikakve sumnje postojati velika razlika u emocionalnoj zrelosti.

Razliku između dece rođene u različito doba godine možete videti i golim okom. Ponekad su razlike male, ali ponekad su velike. Po dostizanju školskog uzrasta, ovih nekoliko meseci može biti kritično.
Pripremne grupe se sada malo razlikuju od prvog ili drugog razreda. A u školi se očekuje da deca već dođu spremna da pišu i čitaju. Standardi postaju sve intenzivniji, a deca koja polaze školu rano verovatno nisu spremna za ovaj nivo obaveza.

Pored opterećenja, postoje i drugi faktori. Predškolci ne mogu mirno sedeti duže od 20 minuta. Ipak u školi provode većinu dana sedeći. Dete koje je napunilo šest godina imaće više problema sa sedenjem u dužem periodu nego dete koje ima skoro sedam ili čak osam godina.

Da, mogu oni to da nauče, ali biće teže i može potrajati duže. Njihovi mali mozgovi jednostavno ne mogu izdržati pritisak koji se vrši na njih. To nije njihova ili čak krivica njihovih roditelja. Sistem ne razume kako se dete razvija.

Ali činjenica je da mnogi roditelji jednostavno nemaju drugog izbora nego da svoju decu rano daju u školu. Kod nas, za decu rođenu u januaru ili februaru, polazak u školu sa godinu dana starijim drugarima je obavezan, ali postoje i oni roditelji koji na testiranje za raniji polazak šalju decu rođenu u martu ili aprilu, misleći da im time čine dobro, odnosno verujući da su njihova deca inteligentnija i zrelija od vršnjaka. Zapravo je u vrlo retkim slučajevima, kod one dece koja su vidno naprednija od svojih drugara, te se u vrtiću dosađuju (a takve dece je veoma malo), raniji polazak u školu ispravan potez. U ogromnoj većini slučajeva bolje je sačekati da dete u školu krene sa svojim vršnjacima, uvek kada je to moguće.

Izvor: Zelena učionica

Podeli tekst:
Tagovi :ADHD, ADHD poremećaj, dijagnoza ADHD, Polazak u školu, rano učenje

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Priprema za veliki odmor… i školu

Danas počeo upis prvaka, roditelji ne prikupljaju sva dokumenta

Za upis u školu roditelji više ne prikupljaju dokumentaciju

Šta sve dete treba da zna pre polaska u školu?

Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE

Matematiku uskoro neće imati ko da predaje

Matematiku uskoro neće imati ko da predaje

Diploma Matematičkog fakulteta jako je cenjena u društvu, jer otvara brojne mogućnosti zaposlenja u najeminentnijim obrazovnim ustanovama, poznatim kompanijama, bankama, osiguravajućim društvima kod nas i u svetu. To potvrđuje i...

Učenici iz Trstenika koji su profesorki izmakli stolicu – vraćeni u školu

Učenici iz Trstenika koji su profesorki izmakli stolicu – vraćeni u školu

Dvojica, od trojice učenika koji su izmakli profesorki engleskog jezika stolicu na času, vraćeni su u trsteničku Tehničku školu. Ovi učenici biće na vaspitnom radu 30 dana, nakon čega će...

Nastavnica koji svojim đacima pravi igračke po njihovim crtežima

Nastavnica koji svojim đacima pravi igračke po njihovim crtežima

Nastavnica jedne autralijske škole obradovala je svoje učenike za Božić tako što im je kao iznenađenje napravila plišane igračke inspirisane njihovim crtežima. Svih 22 đaka šestog razreda dobili su plišane...

Nagrada za najboljeg gimnazijskog profesora nosiće ime Jovana Kneževića

Nagrada za najboljeg gimnazijskog profesora nosiće ime Jovana Kneževića

U svečanoj sali Šeste beogradske gimnazije održana je komemoracija profesoru Jovanu Kneževiću koji je preminuo u subotu. Komemoraciji, koja je počela minutom ćutanja, u punoj sali prisustvovali su nekadašnji učenici...

1 komentar.

  1. Tatjana ·13. 11. 2020 · Reply ·Citiraj

    Problem nije raniji polazak u školu već pristup učenju i očekivanja koja škola i učiteljice postavljaju. Dete koje kroz igru, sedeći na podu, uz mnogo manipulativnog materijala, uči slova i brojeve neće to shvatiti kao opterećenje. Ako može slobodno da se kreće od jedne do druge edukativne stanice/stola sa materijalom za učenje – naučiće sve, a da i ne primeti i ne oseti pritisak. Krenuti u prvi razred sa 7 godina je za nove generacije kasno!!! Do tada, deca su toliko naviknuta na zabavu koju pruža tehnologija da im je čitanje, pisanje i škola generalno dosadna i nastaju problemi sa pažnjom i ponašanjem. Deca sa 4 godine žele samoinicijativno da uče čitanje i pisanje kroz igru i to treba iskoristiti, a sa 7 godina krenuti na tehnološku pismenost. Pisanje postaje veština koju treba znati, ali je nove generacije neće mnogo koristiti. Setite se šta ste vi (ako ste mlađi od 50 godina) u poslednjih 10 godina napisali, a da je duže od spiska za kupovinu (osim ako vam to nije hobi)

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪