Zašto deca u razvijenom svetu imaju simptome kao ona iz ratnih zona

Mada su fizički bezbedna, ova deca žive u "menalnoj" ratnoj zoni u kojoj neprestano trpe napade roditeljskih strahova, želja i ambicija

Kim Džon Pejn je pedagog i autor knjige „Jednostavno roditeljstvo“ u kojoj opisuje kako moderan način odgajanja dece dovodi do psihičkih problema od kojih je najrašireniji takozvani ADHD ili poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje.

Pejn je na grupi dece sa ovim poremećajem sproveo eksperiment – pojednostavio im je život. Rezultati su premašili dejstvo klasične terapije lekovima poput Ritalina. Čak 68% dece je izgubilo simptome, a primećen je i za 37% bolji akademski uspeh.

- Advertisement -

Jednostavnost detinjstva

Do svog zaključka da deca u zapadom svetu trpe posledice pretpavanja života raznim nadražajima, Pejn je došao zahvaljujući svom iskustvu u izbegličkim kapovima u Džakarti u Indoneziji. Tamo je imao prilike da vidi simptome posttraumatskog stresa kod dece – ona su bila nervozna, preosetljiva na nadražaje i zazirala su od svega novog i nepoznatog. Kada se kasnije vratio u Englesku i započeo sa privatnom praksom, shvatio je da mnoga deca koja mu dolaze – ispoljavaju iste simptome kao deca iz ratnih zona!

Četiri „previše“ protiv kojih se treba boriti

Zaključio je da, mada su fizički bezbedna, ova deca žive u „menalnoj“ ratnoj zoni u kojoj neprestano trpe napade roditeljskih strahova, želja i ambicija. U njihovim životima bilo je previše svega, što je prouzrokovalo „kumulativnu stresnu reakciju“, svojevrsni odbrambeni mehanizam.

Savremena deca izložena su bujici informacija koje nisu u stanju da obrade i razumeju. Rastu sve brže jer i naša očekivanja sve brže rastu.

Moja deca imaju previše stvari

Roditelji samo žele najbolje za svoje dete. Upisuju ga na bezbroj aktivnosti – fudbal, muziku, borilačke veštine, balet. Vreme im je isparcelisano a kalendar pretrpan. Njihov životni prostor nakrcan je edukativnim knjigama, uređajima i igračkama. Prosečno dete na Zapadu ima preko 150 igračaka i godišnje dobija oko 70 novih. Ono je zaslepljeno tolikim šarenišem i preplavljeno mogućnostima izbora.

Zbog toga je njegova igra površna i ono ne uspeva da utone u maštanje.U svojoj knjizi „Jednostavno roditeljstvo“ Pejn ohrabruje roditelje da smanje broj igračaka koje deca imaju, kako bi konačno mogla da se zaigraju. Četiri „previše“ protiv kojih se treba boriti su: previše stvari, previše izbora, previše podataka i previše brzine, objašnjava on.

- Advertisement -

Hiperaktivnost, bolest ili ne?

Kada su deca preplavljena, ona nemaju vremena da razmišljaju, istražuju i da se opuste. Postaju nesrećna. Nemaju kada da s „dosađuju“ i srede svoje misli i utiske.

Modernom društvu se dogodio efekat kuvanja žabe – neprimetno smo deci oduzeli detinjstvo i primorali njihove nezrele mozgove da se bore sa stalnim ubrazavanjem života.

Naučite da kažete NE

Razvojni psiholog Dejvid Elkind kaže da su deca u poslednje dve decenije izgubila 12 sati slobodnog vremena nedeljno. Čak i predškolci su sa igre preusmereni na učenje. U školama se odmori ukidaju i zamenjuju učenjem. Organizovani sportovi postaju jedina fizička aktivnost, a pokazalo se da oni ubijaju kreativnost kod mladih, jer im uskraćuju slobodno vreme za njeno razvijanje.

Šta roditelji mogu da učine da zaštite decu od novih „standarda“ koje je savremeno društvo propisalo?

Jednostavno, recite NE. Ako ne naučite da kažete NE, žrtvovaćete svoje dete na oltaru savremenog trenda pretrpavanja života stvarima, obavezama, potrebama, ambicijama.

- Advertisement -

Prirodni lek za ADHD

NE, Petra ne može da dođe na rođendan ovog vikenda. NE, ne treba joj još jedan set popularnih igračaka. NE, neće moći da ide na besplatnu kreativnu radionicu u sredu. NE, ne može da stigne na trening u nedelju.

Jedino tako ćete se izboriti za ono dragoceno slobodno vreme bez nametnutih obaveza i pružiti detetu malo mira u ovom haotičnom svetu. Tako će deca moći da se opuste i oporave od svih nadražaja savremenog sveta koji se svakodnevno obrušavaju na njih. Tako će detinjstvo moći da služi svojoj svrsi i omogući detetu sigurno utočište za rast i razvoj.

Morate postati njihov filter. Ceo život je pred njima i biće vremena za sve, osim da opet budu deca.

Priredila: Jovana Papan

Izvor: Raise Good

Minimalizam, pokret koji se širi: Kako da na decu ne potrošite ništa?

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img