Zašto deca u razvijenom svetu imaju simptome kao ona iz ratnih zona

Mada su fizički bezbedna, ova deca žive u "menalnoj" ratnoj zoni u kojoj neprestano trpe napade roditeljskih strahova, želja i ambicija

Kim Džon Pejn je pedagog i autor knjige „Jednostavno roditeljstvo“ u kojoj opisuje kako moderan način odgajanja dece dovodi do psihičkih problema od kojih je najrašireniji takozvani ADHD ili poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje.

Pejn je na grupi dece sa ovim poremećajem sproveo eksperiment – pojednostavio im je život. Rezultati su premašili dejstvo klasične terapije lekovima poput Ritalina. Čak 68% dece je izgubilo simptome, a primećen je i za 37% bolji akademski uspeh.

- Advertisement -

Jednostavnost detinjstva

Do svog zaključka da deca u zapadom svetu trpe posledice pretpavanja života raznim nadražajima, Pejn je došao zahvaljujući svom iskustvu u izbegličkim kapovima u Džakarti u Indoneziji. Tamo je imao prilike da vidi simptome posttraumatskog stresa kod dece – ona su bila nervozna, preosetljiva na nadražaje i zazirala su od svega novog i nepoznatog. Kada se kasnije vratio u Englesku i započeo sa privatnom praksom, shvatio je da mnoga deca koja mu dolaze – ispoljavaju iste simptome kao deca iz ratnih zona!

Četiri „previše“ protiv kojih se treba boriti

Zaključio je da, mada su fizički bezbedna, ova deca žive u „menalnoj“ ratnoj zoni u kojoj neprestano trpe napade roditeljskih strahova, želja i ambicija. U njihovim životima bilo je previše svega, što je prouzrokovalo „kumulativnu stresnu reakciju“, svojevrsni odbrambeni mehanizam.

Savremena deca izložena su bujici informacija koje nisu u stanju da obrade i razumeju. Rastu sve brže jer i naša očekivanja sve brže rastu.

Moja deca imaju previše stvari

Roditelji samo žele najbolje za svoje dete. Upisuju ga na bezbroj aktivnosti – fudbal, muziku, borilačke veštine, balet. Vreme im je isparcelisano a kalendar pretrpan. Njihov životni prostor nakrcan je edukativnim knjigama, uređajima i igračkama. Prosečno dete na Zapadu ima preko 150 igračaka i godišnje dobija oko 70 novih. Ono je zaslepljeno tolikim šarenišem i preplavljeno mogućnostima izbora.

Zbog toga je njegova igra površna i ono ne uspeva da utone u maštanje.U svojoj knjizi „Jednostavno roditeljstvo“ Pejn ohrabruje roditelje da smanje broj igračaka koje deca imaju, kako bi konačno mogla da se zaigraju. Četiri „previše“ protiv kojih se treba boriti su: previše stvari, previše izbora, previše podataka i previše brzine, objašnjava on.

- Advertisement -

Hiperaktivnost, bolest ili ne?

Kada su deca preplavljena, ona nemaju vremena da razmišljaju, istražuju i da se opuste. Postaju nesrećna. Nemaju kada da s „dosađuju“ i srede svoje misli i utiske.

Modernom društvu se dogodio efekat kuvanja žabe – neprimetno smo deci oduzeli detinjstvo i primorali njihove nezrele mozgove da se bore sa stalnim ubrazavanjem života.

Naučite da kažete NE

Razvojni psiholog Dejvid Elkind kaže da su deca u poslednje dve decenije izgubila 12 sati slobodnog vremena nedeljno. Čak i predškolci su sa igre preusmereni na učenje. U školama se odmori ukidaju i zamenjuju učenjem. Organizovani sportovi postaju jedina fizička aktivnost, a pokazalo se da oni ubijaju kreativnost kod mladih, jer im uskraćuju slobodno vreme za njeno razvijanje.

Šta roditelji mogu da učine da zaštite decu od novih „standarda“ koje je savremeno društvo propisalo?

Jednostavno, recite NE. Ako ne naučite da kažete NE, žrtvovaćete svoje dete na oltaru savremenog trenda pretrpavanja života stvarima, obavezama, potrebama, ambicijama.

- Advertisement -

Prirodni lek za ADHD

NE, Petra ne može da dođe na rođendan ovog vikenda. NE, ne treba joj još jedan set popularnih igračaka. NE, neće moći da ide na besplatnu kreativnu radionicu u sredu. NE, ne može da stigne na trening u nedelju.

Jedino tako ćete se izboriti za ono dragoceno slobodno vreme bez nametnutih obaveza i pružiti detetu malo mira u ovom haotičnom svetu. Tako će deca moći da se opuste i oporave od svih nadražaja savremenog sveta koji se svakodnevno obrušavaju na njih. Tako će detinjstvo moći da služi svojoj svrsi i omogući detetu sigurno utočište za rast i razvoj.

Morate postati njihov filter. Ceo život je pred njima i biće vremena za sve, osim da opet budu deca.

Priredila: Jovana Papan

Izvor: Raise Good

Minimalizam, pokret koji se širi: Kako da na decu ne potrošite ništa?

spot_img

Najnovije

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Zubić vila – mala čarolija koja pomaže deci da lakše prihvate odrastanje

Zubić vila je deo dečje mašte, ritual koji donosi uzbuđenje i način da se jedan mali gubitak pretvori u nešto lepo i posebno.

Kada je dete spremno da ostane samo kod kuće? Stručnjaci kažu da godine nisu presudne

Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img