Na prvi pogled deluje da je sve u redu: s jedne strane dete uči da novac i pokloni u njegovom životu ne dolaze tek tako, a s druge – dete ima stalnu stimulaciju da postane još bolje. Međutim, istraživanje je pokazalo da takav pristup sobom nosi bar dva nedostatka.
Piše: Konstantin Šijan
Kada sledeći put rešite da dete zatrpate poklonima, razmislite još jednom
Istraživači sa Univerziteta Misuri ispitivali su hiljade odraslih mlađih ljudi u cilju utvrđivanja koji sistem vaspitanja primenjuju savremeni roditelji. Ispostavilo se da se većina u vaspitavanju dece služi materijalnim stimulansima.
To znači da ako hoće da ispolje brigu i ljubav prema detetu, najčešće mu kupuju neki poklon. Ako hoće da kazne dete – zabranjuju mu da koristi neke stvari. A ako hoće da ga nauče nekim pravilima i dužnostima, gotovo uvek koriste materijalne stimulanse – novac ili obećanje da će dete dobiti taj i taj gedžet.
Rezultati ovog interesantnog istraživanja su objavljeni u časopisu Consumer Research.
Naučnici su došli do zaključka da sve veći broj mladih majki i očeva stimuliše decu pomoću novca ili stvari. Ako je dete namestilo krevet – dobiće sladoled; ako bude imalo dobre ocene – dobiće iPhone na polugodištu; ako pomaže u raspremanju kuće – dobiće nove farmerke.
Na prvi pogled deluje da je sve u redu: s jedne strane dete uči da novac i pokloni u njegovom životu ne dolaze tek tako, a s druge – dete ima stalnu stimulaciju da postane još bolje.
Međutim, istraživanje je pokazalo da takav pristup sobom nosi bar dva nedostatka. Kao prvo, materijalni pokloni ne usrećuju decu. To je potvrđeno naknadnim istraživanjima. Kao drugo, deca koja od detinjstva imaju takav tretman uče da sebe i druge ocenjuju na osnovu materijalnog dobra kojim raspolažu. Ako detetu plaćate za njegovo primerno ponašanje, ono će na podsvesnom nivou, dakle samo nesvesno toga, početi da se ružno ponaša prema onoj deci koja nemaju igračke kakve ima ono.
To mnogo šta objašnjava, zar ne? Da li ste se nekada zapitali zašto učenici nižih razreda šikaniraju decu koja recimo nemaju mobilni telefon? Ili zašto školarci reketiraju slabije od sebe oduzimajući im novac i igračke?
Isto to važi i za obrnutu stimulaciju. Ako detetu zabranjujete da koristi omiljene stvari zato što je donelo kući keca, nemojte se čuditi ako vas za mesec dana pozovu u školu jer vaše dete otima stvari drugoj deci.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.