Škola bi trebalo da bude mesto gde učimo decu smislu života; gde deca uče da su nam potrebna; gde se mogu naučiti zajedništvu.
Finski obrazovni sistem nam često djeluje paradoksalan jer krši mnoga pravila koja mi uzimamo zdravo za gotovo. Deca u Finskoj u školu ne kreću prije sedme godine. Imaju više raspusta, kraću nastavu i manje domaćih zadataka od ostalih industrijalizovanih nacija. Ne postoje programi za nadarene, gotovo da nema privatnih škola, a nema ni standardizovanih testova na državnom nivou.
“Deca u Finskoj u školu ne kreću prije sedme godine. Imaju više raspusta, kraću nastavu i manje domaćih zadataka od ostalih industrijalizovanih nacija.”
Ipak, tokom protekle decenije, Finska je po uspehu svojih učenika konstantno na samom vrhu prema Programu za međunarodno testiranje učenika (PISA). Inače, PISA je standardizovani test koji rade 15-godišnjaci u 65 država i teritorija širom svijeta. Finski đaci nisu uvek bili među najboljima. Finska je iznova gradila svoj odlični, efikasni, i ravnopravni obrazovni sistem tokom nekoliko decenija, a koncept kojim se vodila gotovo svaka obrazovna reforma bio je jednakost. Finski paradoks je u tome što fokusiranjem na jednakost za sve, Finska uspijeva razvijati individualni potencijal svakog deteta.
Pročitajte i: Škole u Finskoj – mesto za rad i radost
Šta možemo naučiti od Finske?
U Finskoj se često može čuti izreka: “Ne možemo sebi priuštiti da protraćimo nijedan mozak.” Deca se smatraju jednim od najvrednijih resursa Finske. Ulažete mnogo u obezbeđivanje osnovnih resursa, tako da sva deca mogu napredovati. Kako ove ideje podupiru vaš obrazovni sistem?
“Nekada smo imali sistem koji nije bio zaista ravnopravan. Moji roditelji nikada nisu imali pravu mogućnost da studiraju ili da steknu visoko obrazovanje. Tokom 1960-ih godina smo odlučili da ćemo pružati besplatno kvalitetno obrazovanje za sve. Čak su i univerziteti besplatni. Ravnopravnost znači da podržavamo svakoga i da nećemo protraćiti ničije veštine. Mi ne znamo u šta će izrasti naša deca – ne možemo znati da li će jedan prvačić postati slavni kompozitor ili naučnik. Bez obzira na pol, poreklo, društveno-ekonomski status, svako treba da dobije jednaku šansu da najbolje iskoristi svoje veštine. To je važno zato što mi radimo na razvoju potencijala ukupnog ljudskog kapitala u Finskoj. Iako nemamo naftu ili minerale ili neke druge prirodne resurse, mi mislimo da je ljudski kapital takođe vredan resurs.”
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
1 komentar.