spot_img
spot_img

Zašto majke u Srbiji ostavljaju svoje bebe još u porodilištu

Nezvanično više od polovine dece za koje se trenutno traži novi dom su bebe ostavljene u porodilištima. Postoje i one čiji su roditelji potpuno nepoznati: tako su 2015. pronađena 4 nahočeta, a prošle godine jedno

Nezvanično više od polovine dece za koje se trenutno traži novi dom su bebe ostavljene u porodilištima.

U Srbiji je prošle godine rođeno 62.180 beba. Devojčice su najčešće dobijale ime Sofija, a dečaci Luka. U Klinici Narodni front već su na polovini prošlogodišnjeg rekorda – kada su se u toj ustanovi rodile 8.264 bebe.

- Advertisement -

Nažalost, nisu sve bebe na svet došle iz ljubavi. Ima beba koje roditelji ne žele, ili ne ispunjavaju uslove da budu roditelji. Tim bebama ime onda daje socijalna služba.

„Najbolje je da tako nešto ne postoji, ali, ono što možemo da primetimo je da, gledavši neku statistiku u poslednjih 10 godina, imamo trend smanjenja – 2006, 2007, 2008. imali smo po desetak dece koja su smeštena u Zvečansku ili hraniteljske porodice, a poslednje četiri godine jedno do troje dece“, ističe dr Tanja Mitrović, načelnica Neonatologije Narodnog fronta.

Neke majke nisu u stanju da brinu o bebi

U ovom trenutku u Frontu nema ostavljenih beba. U Klinici u Višegradskoj, gde je od početka godine rođeno blizu 3.000 beba, za tri se traži novi dom.

Godišnje u toj ustanovi imaju između 20 i 30 ostavljenih beba, ali najčešće ne zbog toga jer ih majka ne želi, već zato što su ili majka ili porodica u takozvanoj rizičnoj grupi.

Doktorka Jelena Vasić sa te klinike objašnjava da su to situacije kada zbog mentalnog stanja majke, ili problema sa bolestima zavisnosti ona ne može da brine o detetu.

- Advertisement -

Doktorka Mitrović dodaje da se najčešće radi o maloletnicama ili mlađem punoletstvu, o vanbračnoj zajednici, neželjenoj trudnoći, neprihvatanju od strane porodice.

„U tim situacijama mi informišemo našu socijalnu službu ustanove, a oni nadležni centar za socijalni rad opštine stanovanja porodilje, dalje pravimo intervju sa majkom, proširenom porodicom, uvek se ide na to da se dete vrati u porodicu“, ističe doktorka Mitrović.

Mlađe majke, iz romske populacije, koje su uvek obeležene nekim drugim stvarima, ne ostavljaju decu, već su razlog za to druge životne okolnosti kaže doktorka Vasić. „To su neke druge životne okolnosti koje su čak i žene u zrelim godinama dovele do toga da se iz nekih njihovih privatnih razloga, da im se beba nađe na putu, pa ne žele da vode računa o novorođenčetu“, napominje dr Vasić.

Uloga socijalne službe jeste da pronađe odgovarajuću zamenu za porodicu koja nije želela ili nije mogla da brine o detetu. Ipak, na sreću, ponekad se porodica predomisli. I tada se detaljno procenjuje da li im dete treba vratiti.

„Stručni tim Centra za socijalni rad procenjuje kako individualne karakteristike, porodične okolnosti, roditeljske kapacitete i veštine, a sve u cilju najboljenog interesa deteta“, ističe pedagog Centra za socijalni rad u Nišu Sanja Sretić.

Nema podataka o tome koliko ukupno beba godišnje bude ostavljeno u našim porodilištima. Republički zavod za statistiku ima podatke o napuštenoj živorođenoj deci nepoznatih roditelja. Tako su 2015. godine pronađena četiri nahočeta, a prošle godine jedno.

- Advertisement -

Izvor: Kurir.rs/RTS

spot_img
spot_img

Najnovije

Praćenje ili preterana kontrola: Kako da esDnevnik ne postane merilo vrednosti deteta

Dete još nije stiglo da spusti ranac, ispriča kako mu je protekao dan niti objasni šta se dogodilo. Roditelj već ima podatak, a podatak lako postaje zaključak: nije dovoljno učilo, nije bilo pažljivo, nije se potrudilo.

Život pre mobilnih telefona – ko se toga seća?

Nije baš sve bilo jednostavnije i bolje, ali je mnogo toga bilo sporije, neizvesnije i drugačije. A upravo zbog toga – možda i uzbudljivije.

Roditeljski rad potpisan imenom deteta nije pomoć; dati smernice, ali pustiti i da pogreši – jeste

Roditelji, neretko i po sopstvenim priznanju, pribegnu obliku pomoći koji smatraju podrškom, a koji se ogleda u pisanju sastava i pesama, pravljenju projekata ili izradi crteža.

NA OPLENCU SE ČUVA PORODICA: ZAVRŠEN DEVETI DEČJI FESTIVAL

Tokom dva dana Oplenac je ponovo postao mesto susreta dece i porodica iz cele Srbije i regiona, uz rekordnih 45.000 posetilaca, 120 aktivnosti i oko 1200 volontera.

Od Asteka do današnjih dana: Fascinantna priča o čokoladi

Toliko je omiljena poslastica da čokolada ima više od jednog dana u godini kada se zvanično slavi i obeležava njen ukus, značaj i tradicija

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img