• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

Helen Doron
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Zašto ne treba da gutamo vitamine i antioksidanse

18. 06. 2014 |

Ako blokirate taj mehanizam uzimanjem previše vitamina, naročito onih koji se reklamiraju kao antioksidansi, blokirate prirodnu spo­sobnost kontrole unutar svog organizma. Blokirate fiziološki proces. Remetite sistem koji još ne razumemo u potpunosti.

Zašto ne treba da gutamo vitamine i antioksidanse

Sintetičke prečice

Izraz vitamin smislio je poljski naučnik Kazimir Funk, spajajući reči vitalno i amin u nešto nalik na amin života. Reč amin odnosi se na konkretnu hemijsku materiju koja sadrži azot i za koju se smatralo da je zaslužna za prevenciju bolesti beriberi, koju izaziva nedostatak vitamina B, a možda i drugih oboljenja nastalih usled nedostataka u ishrani. Pokazalo se da amin nije ta spasonosna materija, kao što su naučnici pomislili, ali nova reč se zadržala u upotrebi.

Vitamini su organske materije (drugim rečima, sadrže ugljenik) koje se udružuju s proteinima u našem telu, uglavnom stvarajući enzime čiji je zadatak da regulišu funkcije u organizmu. Mi sami ne možemo stvoriti dovoljno vitamina, ali lako ih možemo uneti ishranom. Većinu vitaminskih dodataka ishrani koji se danas pro­daju nazivamo multivitaminima. To, očito, znači da sadrže više vi­tamina, od kojih je za 13 utvrđeno da su neophodni organizmu za normalno funkcionisanje: vitamin A, osam vrsta vitamina iz grupe B (tijamin, riboflavin, nijacin, pantotenska kiselina, B6, B12, folna kiselina i biotin), vitamin C, vitamin D, vitamin E i vitamin K. Bu­kvalno svi multivitaminski preparati sadrže vitamine u količini koja je nekoliko puta veća od onog što je organizmu zaista potrebno da bi se sprečio nedostatak vitamina. Na primer, 30 miligrama vitamina C dnevno sprečava skorbut, a toliko ga ima u polovini pomorandže. Neki multivitamini sadrže čak i neverovatnih 1.000 mg vitamina C.

“Bu­kvalno svi multivitaminski preparati sadrže vitamine u količini koja je nekoliko puta veća od onog što je organizmu zaista potrebno da bi se sprečio nedostatak vitamina.”

Oko polovine odraslih Amerikanaca uzima vitamine i druge do­datke ishrani, trošeći na to preko 25 milijardi dolara godišnje, pa mogu samo da zamislim koliki je prosečan godišnji trošak za nekoga ko redovno uzima multivitamine i dijetetske suplemente. Baš kao što godinama nismo imali slučajeve obolevanja usled nedostatka vitamina D, koji se javljaju u vidu oboljenja kostiju kao što su ra­hitis i osteomalacija, nismo imali ni druge bolesti usled nedostatka vitamina, osim izolovanih slučajeva usled jedinstvenih okolnosti ili uzroka koji ne odražavaju opšte stanje stanovništva. Skorbut je veoma redak, a kada se javi, to je kod pacijenata u dubokoj staro­sti ili alkoholičara, koji se drže ishrane lišene svežeg voća i povrća.

Nemam ništa protiv ljudi koji uzimaju vitamine da bi ispravili neki stvarni nedostatak ili radi nekog konkretnog stanja, na primer u trudnoći. Žene koje razmišljaju o začeću ili su već trudne, naro­čito u prvim mesecima trudnoće, svakako treba da porazgovaraju sa svojim lekarem o uzimanju specijalnih vitamina za trudnice. Mada se trudnički vitamini mogu kupiti i u slobodnoj prodaji, pre­poručujem da se uzmu na recept jer takvi preparati prolaze strožu kontrolu kvaliteta pa ćete biti sigurni da zaista dobijate ono što piše na etiketi. Za sve nas ostale, koji nismo u takvoj situaciji, uzimanje vitamina radi opšteg zdravlja jednostavno nema smisla. Vitamin je nešto što naše telo ne može da stvori, a sve vitamine koji su nam potrebni dobijamo iz hrane koju jedemo, pod uslovom da se potru­dimo da jedemo i namirnice bogate hranljivim materijama iz pri­rodnih izvora. Više vitamina ne mora značiti bolje zdravlje. Mada su se čule tvrdnje o dopunjavanju vitamina putem multivitaminskih preparata – da nadoknadimo eventualne nestašice zbog ishrane koja nije idealna – ne smatram da je to racionalno. Majkl Polan je to sjajno izneo u svojoj knjizi U odbranu hrane: „Činjenica da neko mora napisati knjigu kako bi posavetovao ljude da jedu hranu može se uzeti kao dokaz stepena naše otuđenosti i zbunjenosti.“

1 2 3  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :antioksidansi, Dejvid B Agus, šta su antioksidansi, šta su vitamini, vitamini rak, vitaminski suplementi, vitamiski dodaci ishrani, Vulkan izdavaštvo, Život bez bolesti

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Novogodišnja magija u knjižari Vulkan

Predstavljen vodič o najomiljenijem napitku na planeti

Napravite papirne modele za igru uz nova izdanja “Moj grad” i “Moj zoo-vrt”

Alergije kod dece: Vodič za roditelje

Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE

Pedijatar dr Ljiljana Lukić: Moguće komplikacije kovida kod dece

Pedijatar dr Ljiljana Lukić: Moguće komplikacije kovida kod dece

Autor: Jelena Bulajić Deca u manjoj meri oboljevaju od kovida 19. Ako se to desi možda najlčešće imaju blage simptome. Međutim,...

Mali rizik nuzefekata vakcine, ili veliki rizik virusa?

Mali rizik nuzefekata vakcine, ili veliki rizik virusa?

Mali rizik nuzefekata vakcine, ili veliki rizik virusa? Poverenje stručnjacima, naučnicima, institutima za javno zdravlje – ili nadrilekarima sa YouTube i Facebooka? Piše: Miloš Babić,  neurobiolog i molekularni biolog 1....

Studija: Maske blokiraju 99,9 odsto velikih kapljica koje nose koronavirus

Studija: Maske blokiraju 99,9 odsto velikih kapljica koje nose koronavirus

Žena u uspravnom položaju udaljena dva metra od muškarca koji kašlje bez maske izložena je 10.000 puta više širenju kapljica koje potencijalno nose virus, pišu u časopisu Royal Society Open...

Dr Miodrag Stojković: Plastika je pogubna po plodnost

Dr Miodrag Stojković: Plastika je pogubna po plodnost

“Zemlja i voda su najveći rezervoari plastike. Problem nije samo u tome što proizvodnja plastike decenijama stalno raste, već što se...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

vila majur

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪