Deca mlađa od dve godine koja uzimaju antibiotike u većem su riziku od razvoja astme u detinjstvu, respiratornih alergija, ekcema, celijakije, gojaznosti i poremećaja hiperaktivnosti
Autor:Božica Luković
Deca mlađa od dve godine koja uzimaju antibiotike u većem su riziku od razvoja astme u detinjstvu, respiratornih alergija, ekcema, celijakije, gojaznosti i poremećaja hiperaktivnosti sa deficitom pažnje, navodi se u novom istraživanju.
Dok su prethodne studije proučavale povezanost antibiotika sa pojedinačnim bolestima, ovo je prva studija koja je proučavala povezanost ovih lekova sa više oboljenja.
U studiji objavljenoj u časopisu Mayo Clinic Proceedings, istraživači su pregledali 14.572 dece rođene u okrugu Olmsted u Minesoti, između 2003. i 2011. godine, od kojih je 70 odsto dobilo najmanje jedan recept na antibiotike tokom prve dve godine, prvenstveno za respiratorne bolesti ili upale uha.
Zaključili su da mikrobiom – milijarde korisnih mikroorganizama koji žive u i na našim telima – igra presudnu ulogu u ranom razvoju imuniteta, metabolizma i ponašanja. Antibiotici utiču veoma nepovoljno na mikrobiom.
“Evolucija bakterija otpornih na lekove predstavlja neželjenu posledicu prekomerne upotrebe antibiotika”, rekao je koautor Martin Blaser, direktor Centra za naprednu biotehnologiju i medicinu u Rutgersu.
Studija je otkrila da su antibiotici povezani sa metaboličkim bolestima (gojaznost, prekomerna težina), imunološkim bolestima (astma, alergije na hranu) i kognitivnim stanjima ili poremećajima (ADHD, autizam), ali su efekti varirali u zavisnosti od vrste antibiotika. Cefalosporini su bili povezani sa najvećim rizikom za razvoj višestrukih bolesti, posebno autizma i alergije na hranu.
Istraživači su takođe otkrili da se rizik povećavao u zavisnosti toga koliko puta su prepisivani antibiotici, kao i od perioda kada ih je dete uzimalo – posebno su opasni u prvih 6 meseci detetovog života.
“Nalazi iz okruga Olmsted pružaju dokaze o širokim i odloženim efektima izloženosti antibioticima u ranom životnom dobu i trebalo bi da promene lekarsku praksu u pogledu toga koliko često prepisuju antibiotike, posebno za blaga stanja”, rekao je Blaser.
Izvor: Nova.rs
Pročitajte i:
Preterana upotreba antibiotika stvara “superbakterije”
Alarmantno: Deci u Srbiji antibiotici se prepisuju bez razloga
Deca piju previše antibiotika jer lekari nedovoljno informišu roditelje
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Zagrljaj je biološka potreba usađena u naš kod
Danas se brzo živi. Sat diktira dan, često protrčavamo jedni pored drugih i ne stižemo da zaustavimo vreme i zagrlimo se rasterećeno osećajući potpunu lekovitost zagrljaja. Deca uz zagrljaj rastu...
Baštovanstvo u školama u Holandiji – praktična nastava za celokupno zdravlje deteta
Prednost učenja kroz praksu i prave, primenjive primere, sigurno je najbolji način da deca zaista usvoje znanje. Primenjivanjem stečenog znanja i učenjem kroz praksu deca će lakše savladati gradivo, ali...
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Nema komentara.