Postoji ozbiljna opasnost da za nekih 20-30 godina naša deca neće imati čime da se leče ukoliko budemo neracionalno primenjivali antibiotike
Prodaja vitamina i minerala prati pikove epidemije u smislu povećanja ili smanjenja prodaje, ali to nije, kako smatra Sonja Stojiljković iz Farmaceuske komore Srbije, ništa čudno, naročito kada su u pitanju vitamin C, D i mineral cink, za koje je dokazano da stimulišu ćelije našeg imuniteta u borbi protiv virusnih infekcija.
“Postoje maksimalne dnevne doze, ne bi trebalo uzimati više od 2 grama vitamina C dnevno i to je ta gornja granica koja je propisana.
Postoje različiti oblici tih vitamina, samim tim njihova resorpcija može biti manja ili veća. Svi dijetetski suplementi koji se prodaju u apotekama su apsolutno bezbedni u smisli da nemaju prevelike doze vitamina i minerala, ali mi uvek savetujemo da se posavetujete pre uzimanja istih sa lekarom ili farmaceutom jer postoje ljudi koji imaju hronične bolesti i piju neke druge lekove koji u korelaciji sa suplementima mogu dovesti do problema u bubrezima i jetri. Ovo uglavnom ne važi za zdrave ljude”, kaže Stojiljkovićeva za TV Prvu.
Nema opasnosti po zdravlje sve dok su to vitamini u granicama normale, dok je to vitamin C do 2 grama, do 4.000 internacionalnih jedinica vitamina D, 15 mg cinka.
“Toksične doze su tek tri do četiri puta veće od preporučenih. Cink, magnezijum, kalcijum i gvođže u nekim delovima organizma mogu da istisnu jedni duge tako da možemo da napravimo disbalans minerala. Kod visokih koncentracija selena se oseća zadah kao na beli luk, ali ukoliko pratite doziranje, biće sve u redu”.
Kako je istakla, kako bi svaki od vitamina i minerala imao mesta i vremena da se resorbuje, dobro je rasporediti ih u toku dana i odvojiti ih od obroka, te je tako najbolje cink i vitamin C uzimati ujutru, vitamin D nakon obroka u nekim popodnevnim satima, za selen je svejedno.
Stojiljkovićeva upozorava na prekomernu upotrebu antibiotika u vreme epidemije.
“Opasno je uzimati antibiotike na svoju ruku zato što bakterije i virusi uče i pamte jer svaki put kada dođu u kontakt sa antibioticima da bismo ih ubili, oni stvaraju odbrambene mehanizme, stvaraju molekule koji su blokada za taj antibiotik. Ono što je još strašnije je to što jedna bakterija može komunicirati sa drugim bakterijama i može tu informaciju da prenosi. Postoji ozbiljna opasnost da za nekih 20-30 godina naša deca neće imati čime da se leče ukoliko budemo neracionalno primenjivali antibiotike.”
Izvor: B92
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Baštovanstvo u školama u Holandiji – praktična nastava za celokupno zdravlje deteta
Prednost učenja kroz praksu i prave, primenjive primere, sigurno je najbolji način da deca zaista usvoje znanje. Primenjivanjem stečenog znanja i učenjem kroz praksu deca će lakše savladati gradivo, ali...
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Nema komentara.