• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

Helen Doron
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Žene sa fakultetom počele da rađaju više dece

21. 04. 2018 |

Visokoobrazovane majke imaju više novca, što olakšava podizanje dece, ali i više mogućnosti za pregovore za sopstvenim partnerom oko podele roditeljskih obaveza

Žene sa fakultetom počele da rađaju više dece

istrazivanje obrazovanje i radjanjeAutor: Katarina Đorđević

U pe­ri­o­du od 2002. do 2015. go­di­ne broj de­ce ro­đe­ne u Sr­bi­ji sma­njio se za ne­što vi­še od de­set pro­ce­na­ta. De­mo­gra­fi is­ti­ču da se od 2002. do 2006. go­di­šnje ra­đa­lo oko 72.000 de­ce, a od te go­di­ne broj be­ba po­či­nje la­ga­no i kon­ti­nu­i­ra­no opa­da, da bi u 2016. do­sti­gao isto­rij­ski mi­ni­mum – te go­di­ne ro­đe­no je sve­ga 64.734 no­vo­ro­đen­če­ta. Iako sve ana­li­ze go­vo­re da je po­tvr­da o ma­mi­nom vi­šem ste­pe­nu aka­dem­skog obra­zo­va­nja obr­nu­to sra­zmer­na bro­ju deč­jih so­ba u sta­nu, de­mo­gra­fi od 2008. go­di­ne pri­me­ću­ju za­ni­mljiv trend – že­ne sa vi­so­kim obra­zo­va­njem po­či­nju da ra­đa­ju vi­še de­ce, znat­no vi­še ne­go že­ne sa sred­njom ško­lom, a sto­pa nji­ho­vog ukup­nog ra­đa­nja pri­bli­ža­va se vred­no­sti sto­pa ukup­nog fer­ti­li­te­ta že­na sa osnov­nom ško­lom.

„Ka­da smo ana­li­zi­ra­li re­zul­ta­te po­sled­njeg po­pi­sa sta­nov­ni­štva do­šli smo do za­ključ­ka da naj­ve­ći broj že­na ko­je ne­ma­ju de­cu ži­vi u gra­du, ima vi­so­ko ili vi­še obra­zo­va­nje i stal­ni po­sao. Naj­vi­še de­ce ima­ju maj­ke sa (ne)za­vr­še­nom osnov­nom ško­lom, a naj­ma­nje de­ce ra­đa­ju fa­kul­tet­ski obra­zo­va­ne že­ne”, is­ti­če dr Mir­ja­na Ra­še­vić, di­rek­tor­ka Cen­tra za de­mo­graf­ska is­tra­ži­va­nja In­sti­tu­ta dru­štve­nih na­u­ka.

„I ovaj po­pis sta­nov­ni­štva po­ka­zao je da Rom­ki­nje, Al­ban­ke i Mu­sli­man­ke ra­đa­ju naj­vi­še de­ce. Me­đu­tim, u po­sled­njih de­set go­di­na pri­me­ću­je­mo za­ni­mljiv trend – fa­kul­tet­ski obra­zo­va­ne že­ne od­lu­ču­ju se za ra­đa­nje vi­še de­ce, znat­no vi­še ne­go že­ne sa sred­njom ško­lom.”

Na pri­me­ru šest evrop­skih ze­ma­lja – Austri­je, Grč­ke, Ma­đar­ske, Ru­mu­ni­je, Slo­ve­ni­je i Švaj­car­ske – po­tvr­đe­no je da je uti­caj ni­voa obra­zo­va­nja na ni­vo na­ta­li­te­ta da­le­ko ja­či ne­go uti­caj za­ni­ma­nja i po­lo­ža­ja u za­ni­ma­nju. Osim to­ga, obra­zo­va­nje je po­ve­za­no i sa broj­nim ne­po­sred­nim uzro­ci­ma fer­ti­li­te­ta, kao što su go­di­ne stu­pa­nja u brak, kon­tro­la ra­đa­nja i broj de­ce u po­ro­di­ci.

„Kod že­na sa osnov­nom ško­lom broj ro­đe­ne de­ce se li­ne­ar­no sma­nju­je, ta­ko da je u 2015. iz­no­sio sve­ga 37 od­sto ži­vo­ro­đe­ne de­ce iz 2002. go­di­ne. U pe­ri­o­du od 2002. do 2015. broj de­ce ko­ju su ro­di­le maj­ke sa sred­njom ško­lom opao je za 20 pro­ce­na­ta. S dru­ge stra­ne, kod naj­vi­še obra­zo­va­ne ka­te­go­ri­je že­na, pro­me­ne u bro­ju ro­đe­ne de­ce pot­pu­no su dru­ga­či­je. Na­i­me, od 2002. do 2005. go­di­ne broj ži­vo­ro­đe­ne de­ce se ne me­nja i na­la­zi se na ni­vou ne­što ni­žem od 10.000 go­di­šnje. Me­đu­tim, od 2005. go­di­ne broj ži­vo­ro­đe­nja od maj­ki sa fa­kul­te­tom po­či­nje li­ne­ar­no da se po­ve­ća­va, ta­ko da je u 2015. bio čak 2,3 pu­ta vi­ši u od­no­su na 2002. go­di­nu”, ob­ja­šnja­va na­ša sa­go­vor­ni­ca i do­da­je da se slič­ne ten­den­ci­je pri­me­ću­ju i u re­gi­o­nu i u ce­loj Evrop­skoj uni­ji.

Tu­ma­če­ći uzro­ke ove za­ni­mlji­ve po­ja­ve, dr Mir­ja­na Ra­še­vić ka­že da fa­kul­tet­ski obra­zo­va­ne že­ne ima­ju vi­še nov­ca, što u ve­li­koj me­ri olak­ša­va pro­ši­re­nje po­ro­di­ce i po­di­za­nje de­ce, ali i vi­še mo­guć­no­sti za pre­go­vo­re za sop­stve­nim part­ne­rom oko po­de­le ro­di­telj­skih oba­ve­za.

„Na­ša je pret­po­stav­ka da su se že­ne sa fa­kul­te­tom iz­bo­ri­le za eman­ci­pa­ci­ju u sop­stve­nom do­mu, jer su u bo­ljoj pre­go­va­rač­koj po­zi­ci­ji u od­no­su na že­ne sa sred­njom ško­lom, ko­je su če­sto ne­za­po­sle­ne ili ima­ju ni­ža pri­ma­nja. Sva is­tra­ži­va­nja go­vo­re da se naj­vi­še de­ce ra­đa u skan­di­nav­skim ze­mlja­ma u ko­ji­ma je po­stig­nut naj­vi­ši ste­pen rod­ne rav­no­prav­no­sti, a naj­ma­nje u me­di­te­ran­skim ze­mlja­ma u ko­ji­ma ca­ru­je pa­tri­jar­hat. Lo­gič­no je pret­po­sta­vi­ti da su se vi­so­ko obra­zo­va­ne že­ne do­go­vo­ri­le sa part­ne­rom oko po­de­le oba­ve­za”, na­vo­di na­ša sa­go­vor­ni­ca.

Dr Mir­ja­na Ra­še­vić pri­me­ću­je da sve že­ne, bez ob­zi­ra na ste­pen obra­zo­va­nja, od­la­žu ra­đa­nje za ka­sni­je go­di­ne ži­vo­ta, ali da po­sto­je raz­li­ke me­đu že­na­ma raz­li­či­tog obra­zov­nog ni­voa kad je o ra­đa­nju do 30. go­di­ne ži­vo­ta reč. Ta­ko su že­ne bez ško­le u 2015. ro­di­le 2,59 de­ce do 30 go­di­ne, že­ne sa osnov­nom ško­lom 1,38 de­ce, že­ne sa sred­njom ško­lom 0,84 de­te­ta, a že­ne sa fa­kul­te­tom 0,57 de­ce.

Izvor: Politika

Podeli tekst:
Tagovi :fakultetski obrazovane žene, istraživanje, majčinstvo, obrazovanje, rađanje, žene

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Zašto prećutkujemo svojoj deci istinu o uspehu?

Super, tehno ili njama mama? Saznajte koji ste tip majke na dečjem igralištu

Kako da vaspitam dete za svet koji više ne postoji?

Zašto nam deca ne znaju srpski – jure ocene, a ne znanje

Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA

Krvarenje u trudnoći: kada bi trebalo da se zabrinete?

Krvarenje u trudnoći: kada bi trebalo da se zabrinete?

Ako tokom trudnoće imate...

Vežbanje u trudnoći – kako da ostanete u kondiciji?

Vežbanje u trudnoći – kako da ostanete u kondiciji?

Debljanje tokom trudnoće je neophodno za zdravlje i razvoj vaše bebe. Održavanje kondicije...

Roditelji, oprez: Ne stavljajte bebi traku na glavu dok spava

Roditelji, oprez: Ne stavljajte bebi traku na glavu dok spava

Ukrasne trake za glavu beba mogu da budu preslatke, ali samo dok su budne. Pre spavanja ih obavezno skinite. Stručnjaci kažu da trake pre spavanja obavezno treba skinuti detetu, jer...

Trudnice na minusu čekale ispred Narodnog fronta

Trudnice na minusu čekale ispred Narodnog fronta

Ispred GAK Narodni front, po snegu i na minusu, veliki broj trudnica čekao je jutros u redu na prijem u tu ustanovu....

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

rknbgd

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪