Zlostavljana deca više krive onog drugog roditelja koji nije reagovao

Deca-žrtve više besa usmeravaju na tog roditelja koji nije reagovao nego na onog koji ih je zlostavljao.

„Zlostavljana deca često više krive onog drugog roditelja, koji nije reagovao. Imala sam pacijenta koga je zlostavljala majka, a otac je bio posmatrač. I ona je bila više ljuta na svog oca nego na majku. Ali češći je scenario u kome je muškarac zlostavljač – otac, ili deda, a majka se prosto zamrzne i ne reaguje. Deca-žrtve više besa usmeravaju na tog roditelja koji nije reagovao nego na onog koji ih je zlostavljao.

Zlostavljač ih bar tretira kao neki važan objekat. Ima neki odnos sa njima. Kada neko odbija da ima odnos sa vama, to je gore nego biti povređen. Biti ignorisan, biti ugrožen zato što nekog nije briga – to zadire u našu najsuštinskiju potrebu za vezanošću, za opstankom.

- Advertisement -

Svi smo rođeni nesposobni da preživimo bez drugih. I ako neko ne obraća pažnju na nas, to je opasnije nego da obraća pažnju na loš način. To bezizražajno lice je drugi oblik zlostavljanja – zanemarivanje. Naučnici koji su istraživali traume, utvrdili su da je zanemarivanje čak zloćudnije nego zlostavljanje.“

Nensi Mekvilijams, psiholog i psihoterapeut

Izvor: Psychiatry & Psychotherapy

spot_img

Najnovije

Šta leči Bah, a u kom slučaju treba da slušate Verdija

Muzika ublažava depresiju i relaksira, podstiče imaginaciju i inicijativu, jača volju, deluje poput analgetika, snižava krvni pritisak, otklanja stres, daje samopouzdanje i harmonizuje celokupan organizam.

Zašto je važno da dečaci provode što više vremena nasamo sa tatom

Vreme provedeno sa tatom aktivira drugačije stanje nervnog sistema nego vreme sa mamom – i to je dobro.

I Velika Britanija razmatra zabranu društvenih mreža za tinejdžere

Britanska vlada saopštila je da će razmotriti zabranu korišćenja društvenih mreža za tinejdžere dok pooštrava zakone koji bi trebalo da zaštite decu od sadržaja na internetu i prekomernog vremena provedenog ispred ekrana.

Snežana Golić: Deca su na svojim „poslovima“ dnevno duže nego roditelji

Puna pažnja 7-8 sati se ne može ni od koga očekivati, pogotovo ne od dece - smatra pedagog Snežana Golić

Razlika u prilagođavanju na školu: dete koje zna i dete koje ne zna da čita i piše

Uz dobru saradnju roditelja i učitelja — svako dete pronađe svoj tempo i svoj put.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img