• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija
SBB

Zoran Milivojević: Porodica na raspustu

6. 08. 2018 |

Vreme godišnjih odmora je period kada su i roditelji i deca oslobođeni izvanporodičnih društvenih uloga i kada bi mogli da se okrenu jedni drugima, sa ciljem da se svi dobro osećaju

Zoran Milivojević: Porodica na raspustu

Autor: Zoran Milivojević

Porodica često nije ono što bi trebalo da bude: mesto ljubavi. Danas ljudi ulaze u brak i zasnivaju porodice iz ljubavi i zbog ljubavi. Zbog toga bi upravo u porodici njeni članovi trebalo da se dobro osećaju. Pored prihvaćenosti, sigurnosti, poverenja i pripadnosti, članovima porodice je potrebno i da imaju doživljaj da drugi njeni članovi brinu o njima, njihovim potrebama i željama, kao i o tome kako se osećaju. Svaki njen član bi trebalo da ima doživljaj poštovanosti i uvaženosti. Kako je savremeni izvanporodični način života prepun stresova, porodica bi trebalo da bude mesto u kojem se njeni članovi, pored porodičnih obaveza i dužnosti, mogu prepustiti opuštanju, zabavi i izražavanju ljubavi. Takve porodice u kojima se svi njihovi članovi dobro osećaju zovemo funkcionalne porodice.

Razlika između funkcionalnih i disfunkcionalnih porodica nije „crno-bela” već postoji više prelaznih oblika između potpuno funkcionalnih i potpuno disfunkcionalnih porodica. Opšti je utisak da je više disfunkcionalnih nego funkcionalnih porodica.

Kad dođe dete – nove uloge

Kada se dvoje odluče za zajednički život i stupe u brak, tada ulaze u društvene uloge supružnika, muža i žene. Pretpostavka je da su oni jedno vreme bili u vezi i da su, svako za sebe, zaključili da su se u njoj dobro osećali i da je ona dovoljno dobra osnova za zajednički život. Kada dođe dete ili deca, tada se između dvoje pojavljuje novi sistem uloga, jer oni više nisu samo supružnici, već su i roditelji. To je novi izazov za oboje, jer porodični život zahteva da dobro funkcionišu i da su ispunjeni i u ulogama supružnika i u ulogama roditelja.

Disfunkcionalnost u porodici često nastupa tako što neko nije u stanju da harmonizuje ove dve uloge i počinje da se loše oseća u jednoj od njih. U „roditeljskom braku” supružnici se dobro osećaju u ulogama roditelja, ali su nezadovoljni odnosom koji postoji između njih kao muža i žene. Kada nisu zadovoljni odnosom sa svojim supružnikom, tada često traže smisao za ostajanje u braku i porodici u ulozi roditelja. Ova asimetrija dovodi do žrtvovanja supružnika koji ostaje u braku „samo zbog dece”, što može kasnije, kada deca odrastu i budu spremna da se odvoje, da postane psihološko i emotivno opterećenje i za roditelja koji se žrtvovao i za odraslog sina ili kćerku.

I uloga supružnika i uloga roditelja zahtevaju izvestan stepen emocionalne zrelosti i spremnost da se svoje želje i potrebe podrede drugim članovima porodice. Ova spremnost ne sme da bude jednostrana jer u tom slučaju svodi se na žrtvovanje, već treba da je međusobno pokazuju svi članovi porodice, uključujući i decu.

Jedna vrsta porodične emocionalne disfunkcionalnosti jeste kada jedan njen član, bilo muž bilo žena, a nekada i dete, smatra da svim ostalim članovima treba da bude najvažnije kako se on oseća. To su osobe koje više ili manje uspešno dominiraju u svojim porodicama, postavljajući pravilo da je najvažnije kako se oni osećaju, zbog čega svi drugi treba da udovoljavaju njihovim očekivanjima i zahtevima. Bilo da ljutnjom i besom, nekada i nasiljem, zastrašuju druge, bilo da drugima suptilno izazivaju osećanje krivice, ove osobe kvare porodičnu emocionalnu klimu.

Prividno funkcionalne porodice su one u kojima se jedan ili više članova žrtvuju tako što otpisuju svoje želje i potrebe, izbegavaju i najmanje konflikte, i u svemu ugađaju drugima. Iako u ovakvim porodicama konflikti nisu česti, dugoročno gledano potisnuti doživljaj nesrećnosti člana koji se žrtvovao pre ili kasnije dolazi na „naplatu”.

Vreme za druženje

Vreme godišnjih odmora jeste period kada su i roditelji i deca oslobođeni izvanporodičnih društvenih uloga i kada bi mogli da se okrenu jedni drugima i da tako provode vreme. Dok je u drugim periodima godine nedostatak vremena za porodični život možda bio opravdan drugim društvenim ulogama, naročito kada su oba supružnika zaposlena, tokom godišnjeg odmora te prepreke nema. Zato je vreme godišnjeg odmora vreme za porodične uloge, kako roditeljske tako i supružničke, sa ciljem da se svi dobro osećaju. Tako se učvršćuju emocionalne veze, naročito sa decom koja su, prema istraživanjima, toliko željna dugotrajnijeg druženja sa roditeljima.

Izvor: Politika

Podeli tekst:
Tagovi :deca, dr Zoran Milivojević, godišnji odmor, odnos roditelj dete, raspust, roditelji, Zoran Milivojević

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Zašto ne pitam kako je bilo u školi, već kako je bilo na odmoru…

Prljava istina koju roditelji kriju: Mi smo veoma srećni

Volimo li stvarno svoju decu?

Gorica Nešović: Raspust

Najnoviji tekstovi iz kategorije: PORODICA

Bebisiterke i do 60.000 dinara, roditelji na listama čekanja i po više meseci

Bebisiterke i do 60.000 dinara, roditelji na listama čekanja i po više meseci

Ko će da čuva decu dok su mama i tata na poslu? Ovo pitanje je za mnoge roditelje postalo prava noćna mora, jer je tokom epidemije virusa korona drastično povećana...

Iz ugla jedne tinejdžerke: Zla rodbina iz unutrašnjosti

Iz ugla jedne tinejdžerke: Zla rodbina iz unutrašnjosti

Piše: Natalija Tomić, 18 godina Naređali se praznici. I to u ovo jedva dočekano prolećno vreme.  Eto opet i večito istog pitanja “Kuda zbrisati?” Sećam se sedmice pred prvomajski praznik...

Iz ugla jedne tinejdžerke: Moja generalna proba za svadbu

Iz ugla jedne tinejdžerke: Moja generalna proba za svadbu

Piše: Natalija Tomić, 18 godina Ovo je prvi tekst koji pišem kao punoletna osoba. Jeeeiii... Mislite li da ću sada napisati neki mudar, poučan tekst? Pa... videćemo. Dugo sam čekala...

Postnatalna depresija kod tata – 10 stvari koje treba da znate

Postnatalna depresija kod tata – 10 stvari koje treba da znate

(Izvor: National Childbirth Trust, UK) Razumljivo je da se fokusiramo na mame u postnatalnom periodu, ali ne zaboravimo i tate kojima je takođe potrebna podrška. Bilo da je u pitanju...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
budimlijaresort

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪