Uvek kritikujemo samo ponašanje, a ne osobu i njene osobine koje ne može da promeni.
- Budimo veoma konkretni
- Recimo jasno i razumljivo
- Stepenujmo kritiku.
- Recimo što pre.
Razmotrimo nekoliko načina na koje možemo uobličiti kritikujuću poruku. Nisu svi načini dobri za sve situacije, ali nam poznavanje različitih načina pomaže da otkrijemo koji je najbolji za situaciju u kojoj se nalazimo.
“JA” PORUKA
Formula ima dva dela:
MENI SMETA + detaljan opis ponašanja
Primer:
Smeta mi kada ne obrišeš kupatilo posle tuširanja.
Bilo mi je neprijatno kada sam videla da nisi bacio smeće.
Ova vrsta poruke je najjednostavnija. Osobi pokazujemo kako je njeno ponašanje povezano sa našim osećanjima. Drugoj osobi govorimo kako nam njeno ponašanje smeta. Međutim, ovaj način kritikovanja je upotrebljiv samo kada smo toj osobi važni. Možemo očekivati da vrlo mala deca neće reagovati na ovaj način kritike, jer su suviše mala i nesocijalizovana, tako da im je još uvek najvažnije da se ona dobro osećaju. Kada budu malo starija i budu umela da uvažavaju tuđa osećanja, onda će zbog takve poruke možda promeniti svoje ponašanje.
“MOĆNA” PORUKA
Formula ima četiri dela
MENI SMETA…naša osećanja KADA TI… tačan opis ponašanja… JER ONDA JA… objašnjenje ili razlog…TAKO DA TE MOLIM DA…preusmeravanje ka poželjnom ponašanju.
Primer:
Smeta mi kada za sobom psole tuširanja ne obrišeš kupatilo, jer bi neko od nas mogao da se oklizne na mokar pod, tako da te molim da obrišeš za osobom pre nego što izađeš iz kupatila.
Ova poruka je širi oblik “Ja” poruke. Ako utvrdimo zašto nam neko konkretno ponašanje smeta i istovremeno kažemo šta osoba umesto toga treba da uradi, pruža nam se veća mogućnost da postignemo ono što hoćemo.
Nažalost, ni sa ovim porukama nećemo imati mnogo sreće kod male dece, jer su još uvek u procesu socijalizacije. Kada im osećanja drugih postanu važna, a prvo će im biti važno kako se osećaju mama i tata, ova poruka će biti vrlo primenljiva.
“TI” PORUKA
Formula poruke ima tri dela:
KADA SE TI PONAŠAŠ TAKO… tačan opis ponašanja…TI ĆEŠ…posledica koju ponašanje može imati po samu osobu koja se ponaša…TAKO DA TI JE BOLJE DA URADIŠ…preusmeravanje na prihvatljivo ponašanje.
Primer:
Danas opet nisi počistio kupatilo posle tuširanja. Ako to ponoviš, tog petka ćeš umesto da izađeš sa prijateljima, ostati kod kuće i temeljno očistiti kupatilo, i zato uvek počisti kupatilo odmah nakon tuširanja.
Ova poruka je pun pogodak za decu i mlade. Razlikuje se od ostalih tipova jer detaljno kažemo detetu kakva će biti posledica za njega, šta će mu se desiti ako ne prekine određeno ponašanje.
HLADNO-TOPLA KRITIKA
Formula ima dva dela:
KRITIKA PONAŠANJA + POHVALA OSOBE
Primer:
Zaista me čudi da danas nisi obrisao kupatilo posle tuširanja, s obzirom na to da si ti uredan i obziran momak.
U ovom slučaju kritikujemo određeno ponašanje, a usput halimo konkretnu osobinu koju cenimo. Kada ovu tehniku kritikovanja primenjujemo na odraslu osobu, poručujemo joj da je cenimo kao osobu, ali da nam se ponašanje ne dopada. Kod dece, šaljemo poruku da i dalje imamo dobro mišljenje o njima, uprkos tome što su nešto pogrešno uradila. Pošto tek gradimo njhovu predstavu o sebi, poruka usmerena na njihovu ličnost veoma je važna.
SENDVIČ KRITIKA
Formula sendvič kritike ima tri dela:
POHVALA OSOBE + KRITIKA PONAŠANJA + POHVALA OSOBE
Primer:
Dobro je što si posle tuširanja stavio mokar peškir da se suši. Zaista me čudi da danas nisi obrisao kupatilo posle tuširanja s obzirom na to da si uredan i obziran momak.
Sendvič kritiku primenjujemo kada imamo posla sa vrlo osetljivim ljudima koji svaku kritiku doživljavaju kao diskvalifikaciju te ih duboko potrese, pa se na ovaj način staramo da je što lakše prime. Kod dece i ovako i onako važi da pohvala nikad nike dosta ako hoćemo da podignemo uspešne i zadovoljne ljude.
POZIV NA SAMOKRITIKOVANJE
Formula:
KRITIKA PITANJEM O PROCENI KONKRETNOG PONAŠANJA
Primer:
Misliš li da je u redu što nisi očistio kupatilo posle tuširanja, iako svi ostali u kući to rade?
Ljude i decu koji znaju šta je ispravno, a šta nije ovakvim načinom komunikacije navešćemo da se zamisle o samom postupku i dođu do zaključka: “Ne, to stvarno nisam dobro uradio.”
PREUSMERAVANJE
Formula:
ZAHTEVATI POŽELJNO PONAŠANJE
Primer:
Vrati se u kupatilo i obriši mokar pod.
U ovim naredbama kritika se podrazumeva. Prednost preusmeravanja je u tome što je pozitivno formulisano i što dete tačno zna šta treba da radi. Ali sve zavisi od toga kako izgovorimo tekst.
POZIV NA SAMOKOREKCIJU
Formula:
PITANJE O PONAŠANJU KOJE NEDOSTAJE
Primer:
Šta misliš, šta je trebalo da uradiš posle tuširanja?
Ovim pitanjem pozivamo osobu da sama pronađe ono ponašanje koje je poželjno, prihvatljivo ili korisno. Na taj način joj dajemo šansu da se sama popravi, da shvati šta treba i da to uradi.
Odlomak iz knjige “Mala knjiga za velike roditelje”

