Legenda o Deda Mrazu: Kako je nastala priča o najpoznatijem dedi na svetu?

Lik dobrodušnog dekice koji deci donosi poklone prisutan je u pričama i legendama naroda širom sveta.

Lik dobrodušnog dekice koji deci donosi poklone prisutan je u pričama i legendama naroda širom sveta.

Ime i izgled ovog darodavca variraju od kulture do kulture, ali se smatra da su za pojam današnjeg Deda Mraza najzaslužnija predhrišćanska verovanja germanskih i slovenskih naroda koja su, pokrštavanjem ovih naroda, kombinovana sa likom hrišćanskog Svetog Nikole.

- Advertisement -

Ali, krenimo od početka. Ko donosi poklone – Deda Mraz, Sveti Nikola, Božić Bata ili neko četvrti? Može se reći da je Sveti Nikola daleki predak današnjeg Deda Mraza. Prvi zapisi o ovom svetitelju, episkopu i dobročinitelju poreklom iz Male Azije, potiču iz 4. veka nove ere.

Priča kaže da je za života bio veliki dobročinitelj koji je sve svoje bogatstvo i imanje razdelio siromašnima, a on sam je, vođen čudesnim glasom, krenuo u narodu da širi veru, pravdu i milosrđe.

Već samom svojom pojavom donosio je utehu, mir i dobru volju među ljude, a skroman kakav je bio, novac nije davao ljudima u ruke, već im je stavljao u džep da bi se iznenadili kad ga nađu. Posebno je bio naklonjen deci, a iz njegovog života najpoznatija je ostala priča o tri devojčice koje je Sveti Nikola spasao od prostituisanja tako što im je ubacivao kroz prozor vreću sa zlatnicima.

U germanskoj tradiciji tako je vekovima postojao običaj da roditelji deci za dan Svetog Nikole ostavljaju slatkiše govoreći im da im je to poklon od ovog svetitelja. Ovaj običaj preneo se postepeno i na Božić, u vreme kada se kiti jelka.

U 16. veku, reformacija Martina Lutera nije promenila samo hrišćansku religiju nego i lik donosioca poklona. Naime, pošto protestanti ne slave svece, bila im je potrebna nova božićna tradicija, a lik Svetlog Nikole postepeno je zamenio “Father Christmas” – Božić Bata, koji je tokom sedamnaestog veka postao deo britanskog folklora.

Naseljavajući prostor Severne Amerike, zapadni doseljenici su preko okeana u “novi svet” sa sobom poneli i svoja verovanja i običaje. Sant Niklaus, Saint Niklaus, Sinterklass i ostale varijacije imena Svetog Nikole vremenom su sjedinjene i stvoren je Santa Klaus čije ime je američka štampa prvi put upotrebila 1773. godine.

- Advertisement -

Upravo se u tom periodu Sveti Nikola polako „preobrazio“ u Deda Mraza kakvog danas poznajemo iako su neki nezaobilazni rekviziti – crveno odelo, krzneni ogrtač, kočije, irvasi i sve što već ide uz savremenog donosioca radosti i poklona, dodavani kasnije.

Jedan od prvih umetnika koji je definisao moderni izgled Deda Mraza bio je Tomas Nast, američki karikaturista iz 19. veka čija se slika Deda Mraza 1863. godine pojavila u nedeljniku “Harpers vikli”.

Priča da Deda Mraz živi na Severnom polu takođe je Nastovo delo, a u to vreme je “najvoljeniji dekica na svetu” dobio i krzneni ogrtač. Danas tradicionalna crvena boja njegovog kostima, zamenila je prvobitnu žuto-zelenu 1868. godine kada su Deda Mrazu dodate i kočije i irvasi.

A srpski Božić Bata?

Za razliku od zapadnog sveta koji je Svetog Nikolu zamenio Deda Mrazom, pravoslavni narodi, a naročito Srbi, nastavili su da ovog svetitelja proslavljaju kao jednog od najvećih svetaca i potpuno odvojeno od novogodišnjih praznika.

Veruje se da je srpski Božić Bata nastao u 19. veku. On je, prema predanju, dobroj deci na Božićno jutro donosio poklone, a iz tog perioda je sve do danas ostala sačuvana božićna pesmica: “Ide Božić bata, nosi kitu zlata, da pozlati vrata, i oboja poboja, i svu kuću do krova“.

- Advertisement -

Božić Batu bi najčešće igrao najstariji član porodice koji bi se maskirao i u kuću dolazio u rano jutro kucajući i pevajući i, naravno, donoseći deci poklone.

U kasnijim godinama, Božić Bata, u Srbiji inicijalno obučen u kožni gunj i šubaru, postepeno je počeo da dobija zapadnjački izgled pod uticajem austrougarske ilustrovane štampe.

Preko svojih severnih suseda Srbi su upoznali i lik Deda Mraza. Vremenom, tako su negde počeli da se pojavljuju i Božić Bata i Deda Mraz, jedan za Božić, drugi za Novu godinu.

Nakon Drugog svetskog rata i socijalističke revolucije “suviše hrišćanskog” Božić Batu potpuno zamenjuje “nadnacionalni, univerzalni” Deda Mraz koji od tada počinje da “dolazi” isključivo za Novu godinu. Ova praksa održala se i do današnjih dana.

Izvor: Stil

spot_img

Najnovije

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Najvažnije veštine koje dete nauči samo u vrtiću (i zašto su važnije nego što mislimo)

Roditelji često brinu: da li je dete spremno za vrtić, da li će se uklopiti, da li će mu nedostajati dom. A istina je – vrtić nije samo prilagođavanje. To je mesto gde dete raste na način koji je teško postići bilo gde drugde.

Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Zlatibor domaćin 10. jubilarne Regionalne nastavničke konferencije

Četvorodnevni akreditovani stručni skup okuplja vaspitače, ulitelje, nastavnike, stručne saradnike, direktore, vrtićke i školske timove i obrazovne lidere iz regiona.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img