spot_img
spot_img

Kako slatkišima uništavate svoju decu

Postoji dosta majki kojima je „slatko“ da dete jede slatkiše, i ne razumeju koliku štetu nanose sopstvenom detetu na duže staze.

Veoma je bitno da svom detetu od malih nogu usadite zdrave navike u ishrani; međutim, postoji dosta majki kojima je „slatko“ da dete jede slatkiše, i ne razumeju koliku štetu nanose sopstvenom detetu na duže staze.
Grubo rečeno, šećer zatupljuje. Šećer uništava koncetraciju i sposobnost učenja.

Dajući svom detetu slatkiše u veoma ranom periodu, detetu stvarate naviku da voli samo slatku hranu, a pored toga mu u organizmu gomilate toksine koji će mu praviti probleme kasnije u životu. Samo zato što se posledice nečega ne vide odmah, ne znači da se nikada neće ni pojaviti.

- Advertisement -

Šećer i zubi

Poslastice, kao što su slatkiši (ovde spada i keks na kojem smo „svi odrasli, pa nam ništa ne fali”), čokolada i suvo voće, sadrže velike količine šećera. Procesi koji vode do karijesa počinju onog trenutka kada Vaša beba postane izložena šećeru. Šećer pojačava rast bakterija i kiselina koje uzrokuju karijes. Neki prosek kada izbijaju prvi zubi je između 6 i 9 meseci, mada nekim bebama izbijaju ranije, a dešava se čak i da se beba rodi sa zubom, ili dva. Nebitno koliko zuba Vaša beba ima, dobiće karijes. Dodatno, rano uvođenje slatkiša kod deteta kasnije može dovesti do preteranog konzumiranja istih. Praktično, vi od svog deteta pravite zavisnika o šećer, koji se smatra jednom od 4 bele smrti (šećer, so, brašno i mast).

Zdravlje

Slatkiši su kalorijski jaka hrana, puna šećera a bez ikakvih zdravih nutrijenata, kao što su proteini, vitamini i minerali. Vašoj bebi, koja svakodnevno raste, potrebna je izbalansirana ishrana koja će joj pružiti sve namirnice neophodne za rast i razvoj, a toga u slatkišima NEMA. Rano davanje slatkiša može imati ozbiljne posledice kasnije u životu. Slatkiši su prepuni praznih kalorija i mogu uticati na povećanje telesne težine. Gojaznost kod dece je i u Srbiji postala veliki problem (u poslednjih nekoliko godina je gojaznost kod dece porasla za 13 odsto!); gojaznost je zdravstveno stanje koje povećava rizik od visokog krvnog pritiska, dijabetesa, spavačke apneje, masne jetre.

Preporuke

Ne savetuje se davanje slatkiša detetu pre druge godine, i naravno, što ređe i posle toga. U suprotnom, doživotno ga možete upropastiti time što ćete ga od malih nogu naučiti da bude zavisnik od šećera, pokvarićete mu obroke (neće želeti da jede povrće, voće, i zašto bi kad nije dovoljno slatko?!).
Vašoj bebi su potrebne namirnice visokog kvaliteta, kao što je sveže voće, povrće, meso, žitarice, koje sadrže veoma bitne vitamine, minerale i proteine koji su izuzetno važni za fizički i mentalni razvoj vašeg deteta.
Postoje istraživanja koja dokazuju da rani i konstantni unos šećera na duge staze uništava koncentraciju i sposobnost za učenje.
Prve tri godine života, dete će se razvijati, fizički i mentalno, u odnosu na to kakva mu je ishrana. Mislite o tome.

Izvor: Nemajka blog

spot_img
spot_img

Najnovije

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

DECA ALGORITMA: KAD DIGITALNE PLATFORME POSTANU SAPUTNICI ODRASTANJA

Veštačka inteligencija i algoritmi nastaviće da oblikuju svet u kojem će odrastati nove generacije. Ipak, budućnost nije unapred određena. Ona zavisi od toga da li ćemo decu učiti samo kako da koriste tehnologiju ili i kako da razumeju njen uticaj.

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img