Ovaj grad je proglašen za Zelenu prestonicu Evrope: Po čemu je tako magičan?

"To je više od nagrade, ovo priznanje predstavlja i podsticaj da idemo još dalje u svojim zelenim ambicijama i inspirišemo druge gradove Evrope"

Vilnjus je proglašen Evropskom zelenom prestonicom za 2025. godinu.

Ova prestižna titula dodeljena je glavnom gradu Litvanije u znak priznanja za njegovu posvećenost održivosti, borbi protiv klimatskih promena i pametnom urbanom razvoju.

- Advertisement -

To je više od nagrade, ovo priznanje predstavlja i podsticaj Vilnjus da ide još dalje u svojim zelenim ambicijama i inspiriše druge gradove Evrope.


Pročitajte i: Ova zemlja je proglašena najčistijom na svetu: Glavni grad je čaroban, a evo zašto je tamo tako svež vazduh


Vilnjus želi da bude centar održive inovacije. Dobijanjem titule Evropske zelene prestonice, grad potvrđuje da je na dobrom putu u smanjenju zagađenja, zaštiti biodiverziteta i stvaranju prijatnijeg mesta za život. Anton Nikitin, glavni menadžer za održivost litvanske prestonice, izjavio je da ovo priznanje hrabri da se „ide još dalje u stvaranju zdravijeg, zelenijeg i prijatnijeg urbanog prostora“.

Foto: Canva

Grad planira da unapredi javni prevoz, proširi zelene površine i promoviše ekološki prihvatljive načine mobilnosti. Takođe želi da privuče više zelenih investicija, pokazujući da ekonomski razvoj i ekološka održivost mogu da idu ruku pod ruku.

Zeleni talas

Jedna od najvažnijih inicijativa bio je Zeleni talas zahvaljujući kojem je posađeno više od 68.000 stabala i žbunova. Više od 94 odsto stanovnika sada živi na manje od 300 metara od parka ili neke prirodne površine. Broj lokacija „Natura 2000“ – koje štite ugrožene vrste i staništa – u poslednjoj deceniji se udvostručio, sa devet na osamnaest.

Grad je usvojio novi Plan održive urbane mobilnosti (SUMP 2030) koji ima za cilj smanjenje upotrebe automobila, povećanje efikasnosti ruta i prelazak na električne i autobuse na vodonik do 2026. godine. Vilnjus je od 2016. izgradio više od 100 km biciklističkih staza, promoviše deljenje bicikala i trotineta, i razvija pešačke zone.

U oblasti energetike, zahvaljujući postrojenju za kogeneraciju na biogoriva, 83% grejnih sistema koristi obnovljive izvore od 2024. godine, sa ciljem dostizanja da ta brojka do 2030 bude 100 odsto.

- Advertisement -
Foto: Canva

Koje lekcije je Vilnjus naučio?

Zelene promene ipak nisu prošle bez izazova. Zagađenje iz starih kućnih ložišta predstavlja problem, kao i industrijske emisije. Sovjetski stil urbanog planiranja otežava tranziciju ka pešačkoj i biciklističkoj infrastrukturi. Nedostatak sredstava ponekad usporava projekte, što naglašava važnost nacionalnog i EU finansiranja.


Pročitajte i: Objavljena lista evropskih zemalja u kojima se najbolje živi


Neki projekti naišli su na otpor javnosti. Grad je prepoznao važnost uključivanja građana, pa sada koristi onlajn alate za izveštavanje i participativno budžetiranje kako bi stanovnici učestvovali u oblikovanju svog okruženja.

Zeleno putovanje i turizam

Vilnjus je sve privlačnija destinacija za ekološki osvešćene putnike, a do grada se lako stiže vozom iz Varšave, Rige i Talina, čime se smanjuje potreba za avionskim prevozom.

Foto: Canva

Ugostiteljski sektor nudi organsku, lokalno proizvedenu hranu, a grad se može pohvaliti sa četiri restorana sa Mišlenovim zvezdicama. Ekološki smeštaji su u porastu – hoteli koriste lokalne materijale, sprovode uštede energije i nude održivo čišćenje.

Najmanje 61% grada je pokriven zelenilom, a mreža od 100 km pešačkih staza čini ga rajem za ljubitelje prirode. Posetioci mogu da istražuju brojna jezera ili voze kajak po reci Neris.

Izvor: EUpravo zato/Eurocities.eu

spot_img

Najnovije

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Dečiji naučni karavan kreće na put kroz Srbiju: Lidl Srbija i MoleKul donose svet nauke za najmlađe

„Dečiji naučni karavan” donosi novu dinamiku: ova jedinstvena avantura pakuje kofere i stiže direktno na Lidl parkinge u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Požegi, kao i na posebno odabrane lokacije u Kragujevcu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Kraljevu i Novom Pazaru.

Zašto kupujemo suvenire? Male uspomene koje čuvaju najlepše trenutke

Psiholozi objašnjavaju da ljudi ne stvaraju emocionalnu vezu sa samim predmetom, već sa iskustvom koje on predstavlja.

Šta bi današnja deca mogla da nauče od dece iz 90-ih: Ne mora svaki trenutak da postane viralan

Svaka generacija nosi svoje i loše strane i vrednosti. Iako nam se ponekad čini da su današnje generacije klinaca, nekako logično, ispred onih iz devedesetih, stvari nisu uvek onakve kako izgledaju.

Snežana Golić, sportski pedagog: Sport ne priprema decu za medalje. Priprema ih za život.

“Neka deca ne biraju sport prema tome šta drugi očekuju od njih, već prema tome gde se osećaju slobodno, prihvaćeno i radosno. Jer igra ne pita ko si, koliko si brz, da li si dečak ili devojčica i hoćeš li jednog dana osvojiti medalju. Ona samo želi da se igra.”

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img