Mala matura 2017 – o važnim datumima i bodovanju

I ove godine kandidati za srednjoškolce rangiraće se na osnovu opšteg uspeha u šestom, sedmom i osmom razredu, kao i rezultata na završnom ispitu

Ministarstvo prosvete i nauke raspisalo je konkurs za upis učenika u srednju školu za školsku 2017/2018 godinu, na koji će, od 29. maja do 9 juna, za redovne učenike srednjih škola moći da se prijave svi koji su završili osnovnu školu, a rođeni su posle 31. avgusta 2000. godine, dok stariji mogu da konkurišu za vanredne učenike.

I ove godine kandidati za srednjoškolce rangiraće se na osnovu opšteg uspeha u šestom, sedmom i osmom razredu, kao i rezultata na završnom ispitu, a novina je da će se ponovo vrednovati i uspeh na takmičenjima.

- Advertisement -

Novina je i da će ulaznica za gimnazije i četvorogodišnje smerove srednjih stručnih škola biti najmanje 50 bodova osvojenih po osnovu uspeha iz osnovne škole i završnog ispita.

Uspeh iz osnovne škole nosi maksimalno 70 bodova, koji se dobijaju tako što se opšti uspeh u šestom razredu množi sa četiri, a u sedmom i osmom sa po pet. Uspeh na završnom nosi maksimalno 30 bodova, i to tako što na svakom od testova na završnom ispitu (maternji jezik, matematika i kombinovani test s pitanjima iz biologije, hemije, fizike, geografije i istorije) može da osvoji maksimalno po 10 bodova.

Učenici koji su u osmom razredu na međunarodnim takmičenjima osvojili prvo, drugo ili treće mesto dobijaju i dodatnih 20, 18 ili 14 bodova, dok ista ta mesta na republičkim takmičenjima nose dodatnih osam, šest i četiri boda. Ukoliko učenik ostvari više nagrada iz istog predmeta, računa se ona na kojoj je osvojio više bodova.

Završni ispit i ove godine počeće 14. juna testom iz srpskog, odnosno maternjeg jezika. Sutradan, 15. juna, osmaci će polagati matematiku, a 16. juna kombinovani test.
Prilikom rangiranja, ako učenici imaju isti broj bodova, prednost će imati nosioci diplome “Vuk Karadžić”, zatim oni s više nagrada na takmičenjima i na kraju oni koji su osvojili više bodova na završnom ispitu.

Za upis u muzičku, baletsku ili dizajnersku školu, gimnaziju za učenike s posebnim sposobnostima kao što su filološka, fizička i matematička, i školu u kojoj se deo nastave odvija na stranom jeziku, polažu se i prijemni ispiti, dok učenici koji žele da upišu sportsku gimnaziju donose samo potvrdu o ostvarenim sportskim uspesima.

Završni ispit i ove godine počeće 14. juna testom iz srpskog, odnosno maternjeg jezika. Sutradan, 15. juna, osmaci će polagati matematiku, a 16. juna kombinovani test. Sva tri dana testiranje će početi u devet sati i trajaće dva sata. Privremeni rezultati ovog ispita biće istaknuti 18. juna, žalbe školskim komisijama podnosiće se 19, a okružnim 20. juna, da bi se konačni rezultati objavili 23. juna.

- Advertisement -

Formulare sa željama za nastavak školovanja svršeni osmaci predavaće 24. i 25. juna, a te želje osnovne škole će objaviti 29. juna. Istog dana kandidati bi trebalo da provere da li su tačno unete, da bi konačne liste učeničkih želja na oglasnim tablama osnovnih škola osvanule 30. juna, a raspored učenika po srednjim školama 3. jula. Raspoređeni kandidati upisivaće se u škole 4. i 5. jula. Spisak slobodnih mesta posle prvog upisnog kruga biće objavljen 3. jula, želje za upis na ta mesta neraspoređeni učenici podnosiće 4. jula, a raspored učenika u drugom krugu biće objavljen 7. jula, kada će se i ti učenici i upisati.

D. Devečerski, Dnevnik / Zelena učionica

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img