Nelogičnosti srpskih propisa: Roditeljima je dostupan e-Dnevnik svoje dece, ali im je zato zdravstveni karton zabranjen

Postavlja pitanje da li je u redu da roditelj, recimo, ne može da zna da mu je ćerka trudna, ali zato će istog trenutka biti obavešten da je pobegla s časa.

Autor: Marko Tašković

Od 1. septembra roditelji srednjoškolaca će svakodnevno pomoću elektronskog dnevnika dobijati informacije o svojoj deci u školi, dok i dalje, po Zakonu o pravima pacijenata, ne mogu ništa da znaju o zdravstvenom stanju naslednika bez njihovog pristanka.

- Advertisement -

Dakle, s početkom školske godine roditelji će se naći u šizofrenom raskolu između pilot-projekta elektronskog dnevnika u osnovnim i srednjim škola prema kome će im profesori svakog dana slati izveštaj o ocenama, pohvalama i kritikama njihovom detetu i Zakona o pravima pacijenata na osnovu kojeg im je zabranjen pristup podacima o zdravstvenom stanju petnaestogodišnjeg ili starijeg sina, odnosno ćerke, bez njihove saglasnosti.

Na tu nelogičnost ukazao je i poverenik za zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić.

– Svakako da treba pozdraviti ovaj digitalni iskorak i uvođenje elektronskog dnevnika u škole, ali se postavlja pitanje da li je u redu da roditelj, recimo, ne može da zna da mu je ćerka trudna, ali zato će istog trenutka biti obavešten da je pobegla s časa. Trebalo bi u ovoj oblasti da važi isti princip, a to se može urediti jedino kroz zakone, a ne pilot-projekte. U tome moramo biti dosledni kako se ne bi događale ovakve nelogičnosti – ističe Šabić.

Angelina Radulović u udruženju “Roditelj” smatra da država ne bi trebalo da narušava odnos poverenja između roditelja i dece.

– Elektronski dnevnik, kao i svaka druga nova tehnologija, može se iskoristiti na dobar i loš način. Problem je što se na ovaj način, kao i Zakonom o zaštiti pacijenata, ne ohrabruje međusobna komunikacija roditelja i deteta. Sa Zapada prihvatamo propise, a ne prilagođavamo ih svojim zakonima. Roditelj će uz pomoć elektronskog dnevnika imati sve informacije o detetu u školi bez ikakvog razgovora sa njim. Takođe, mnogi nastavnici će sad imati dupli posao pošto će pored elektronskog i dalje voditi i pisani dnevnik. Na taj način opet ćemo se baviti kozmetikom, a ne suštinom – objašnjava Radulović.

I Branka Tišma, školski psiholog u Osnovnoj školi “Lazar Savatić” u Zemunu, ističe da je za razvoj deteta najbitniji lični razgovor u trouglu učenik-roditelj-nastavnik.

- Advertisement -

– Potrebno je naći model da roditelji pored toga što će svakodnevno dobijati onlajn informaciju o svom detetu u školi dolaze i na razgovor sa nastavnikom. Nije isto ako ti neko lično saopštava lošu vest ili to čini na bezličan način, putem novih tehnologija. Problem je što sa različitih strana prihvatamo zakone i onda upadamo u kontradiktornosti. A trebalo bi i u školstvu i zdravstvu da se usaglasimo šta je ispravno uraditi za razvoj naše dece. Kod nas je socijalno-kulturno nasleđe da roditelj ide sa detetom kod lekara do njegovog punoletstva, pa čak i kasnije – naglašava Tišma.

U Ministarstvu prosvete ističu da su prilikom pravljenja pilot-projekta elektronskog dnevnika s posebnom pažnjom brinuli i o zaštiti podataka o ličnosti.

– Imali smo česte razgovore sa poverenikom Šabićem i, koliko znamo, nije imao primedbe na uvođenje elektronskog dnevnika. Treba znati da na ovaj, nov način roditelji neće moći kad god hoće da pregledaju dnevnik, već će jednom dnevno dobijati izveštaj nastavnika o oceni, pohvali ili pokudi njegovog deteta. Sistem će u početku slati informacije roditeljima mejlom, a kasnije će to činiti i SMS-ovima – kažu u Ministarstvu prosvete.

Najviši nivo zaštite podataka

Elektronski dnevnik će ove jeseni biti uveden u 200 od 1.800 škola u Srbiji, a u Ministarstvu prosvete tvrde da neće biti zloupotreba.

– E-dnevnik ima najviši nivo zaštite podataka koji se čuvaju na serveru u Srbiji, a obezbeđeni su i 24-časovni fizički nadzor sistema, korisnička podrška i sistem obuka i pomoći korisnicima. Autentifikacija zaposlenih u školama je dvostepena, što znači da pored imena i lozinke, postoji još jedan nivo zaštite pristupa sistemu – ističu u ovom ministarstvu.

- Advertisement -

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img