Priča o humanosti: Autorska prava na Petra Pana pripadaju dečijoj bolnici

Petar Pan takođe doprineo lečenju mališana u jednoj od najvećih dečijih bolnica u Londonu i uticao na zakon o autorskim pravima u Velikoj Britaniji. 

Dramski pisac Džejms Metju Berri je stvoritelj Petra Pana, čarobnog dečaka iz „Zemlje Nedođije“. Od kada je lik prvi put predstavljen 1902. godine, inspirisao je brojne knjige, predstave, filmove, TV serije pa čak i rok bendove. Pored toga, ovaj lik je takođe doprineo lečenju mališana u jednoj od najvećih dečijih bolnica u Londonu i uticao na zakon o autorskim pravima u Velikoj Britaniji.

O Petru Panu

Petar Pan je izmišljeni vilenjak koji se izdvaja po svojoj sposobnosti letenja i tome što nikada ne stari. Prvi put se pojavio u romanu „Mala bela ptica“ koji je Berri objavio 1902. godine. Dve godine kasnije, Berri je doveo Petra Pana na scenu u predstavi pod nazivom „Petar Pan, ili dečak koji ne odrasta“ koja je premijerno prikazana u pozorištu Duke of York u Londonu. Lik Petra Pana je bio popularan među publikom, što je rezultiralo objavljivanjem dve knjige. Prva od njih objavljena je 1906. godine pod nazivom „Petar Pan u Kensingtonskim vrtovima“. To je pratila knjiga „Petar i Vendi“, romanizovana adaptacija predstave o Petru Panu.

- Advertisement -

Tokom vremena, popularnost Petra Pana je naglo porasla i proširila se na razne oblike medija i proizvoda. Naravno, kao i mnogi drugi popularni izmišljeni likovi, autorska prava Petra Pana imaju značajnu ekonomsku vrednost, ali postoji jedan jedinstveni aspekt koji izdvaja status autorskih prava Petra Pana od drugih poznatih likova.

Status autorskih prava Petra Pana

D. M. Berri, kao stvoritelj i vlasnik autorskih prava Petra Pana, zvanično je prenio svoje vlasništvo nad likom na bolnicu Great Ormond Street, dečju bolnicu u Londonu. Drugim rečima, bolnica je zarađivala kada se delo koristi u filmovima, serijama, pozorišnim predstavama, od prodaje proizvoda koji koriste motiv Petra Pana i slično. Ovaj potez je bio neočekivan i istinski odražava Berrijev velikodušni duh. Njegov doprinos je bio toliko važan da je u dvorištu bolnice podignut kip Petra Pana.

Međutim, vlasništvo nad autorskim pravima nije trajno. Nakon određenog perioda, autorska prava bi istekao i ranije zaštićeni radovi bi prešli u javno vlasništvo.

Zakon o autorskim pravima, dizajnu i patentima

Godine 1987. isticao je rok autorskih prava Petra Pana. Tadašnji zakon u Velikoj Britaniji propisivao je da autorska prava traju do 50 godina nakon smrti stvoritelja, a D. M. Berri je preminuo 1937. godine. Ovo bi trebalo da označi kraj vlasništva bolnice nad autorskim pravima na Petra Pana, da nije bilo neočekivanog obrta…

Premijer Velike Britanije u to vreme, Jim Callaghan, imao je suprugu po imenu Audrey koja  je ubedila svog muža da pomogne bolnici. Njene napore su krunisali uspehom, jer je Velika Britanija uvela novi zakon o intelektualnoj svojini, Zakon o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. godine, koji je uključivao posebne odredbe. Zakon je propisivao da “odredbe Priloga 6 imaju efekat da dodeljuju poverenicima u korist Bolnice za bolesnu decu, Great Ormond Street, London, pravo u vezi sa javnim izvođenjem, komercijalnom publikacijom, emitovanjem ili uključivanjem u kablovski programski servis predstave ‘Petar Pan’ Sir Džejmsa Metjua Berija, ili bilo koje adaptacije tog dela, bez obzira na to što su autorska prava na delo istekla 31. decembra 1987.” Ovaj slučaj je opstao kroz razne promene zakona o autorskim pravima u Velikoj Britaniji i Evropi.

Veza između bolnice Great Ormond Street i Petra Pana je izuzetno posebna u svetu autorskih prava. Neki su kritikovali koncept beskonačnih autorskih prava, ali je teško negirati da su namere iza njega plemenite. Zahvaljujući dobroti originalnog stvoritelja i vladinoj pomoći, bolnica može da dobije značajna dodatna sredstva za svoj budžet.

- Advertisement -

Pročitajte i: Pipi Duga Čarapa – priča o najjačoj devojčici na svetu

 

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Idealna rasa pasa – ne laje, retko se linja i nema miris

Njihova tiha priroda, elegancija, inteligencija i lojalnost čine ih privlačnim za iskusne vlasnike koji cene njihovu jedinstvenost.

Psiholozi otkrivaju zašto sa ChatGPT-jem ne treba razgovarati o svojim emocijama

I dalje ne postoje dovoljno uverljivi dokazi da su četbotovi zasnovani na veštačkoj inteligenciji poput ChatGPT-ja pouzdani i bezbedni za korišćenje kao samostalna terapijska sredstva ili za dugoročnu primenu.

Zašto hoće uvek isti crtani, uvek istu priču?

Iako vam je puno različitih crtanih filmova na dohvat ruke vaše dete hoće onaj stari koji sigurno zna napamet? Isto tako uvek bira istu priču za uspavljivanje koju vam je najverovatnije postalo dosadno da čitate. Ponavljanje ovih bajki je veoma važno za razvoj vašeg deteta.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img