spot_img
spot_img

Da se naše trudnice i porodilje tretiraju kao u Britaniji – većina ne bi bila zadovoljna

Hrvatski profesor Žarko Alfirević već 25 godina radi u Velikoj Britaniji kao ginekolog, i tvrdi da je otkrio najveću razliku u zdravstvenim sistemima dve zemlje. "Onako kako se žene porađaju ovde, Balkankama se ne bi svidelo" - zaključuje profesor Alfirević.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1984, a 1989. godine, uz stipendiju Britiš Kaunsila, otišao je na usavršavanje u Liverpul gde je ostao do danas.

Šef je Klinike za ginekologiju i pedijatriju na Medicinskom fakultetu u Liverpulu, i klinički posao obavlja u liverpulskom porodilištu, jednom od najvećih u Evropi. Nadavno je izabran za predsednika Akademskog zbora Kraljevskog udruženja ginekologa Velike Britanije.

- Advertisement -

– Mnoge će iznenaditi moje poređenje britanskog i hrvatskog zdravstvenog sistema kada je reč o nezi trudnica. Smatram da najveća razlika dolazi iz odnosa između lekara i babica. Naime, u britanskom sistemu nema ginekologa opšte prakse i privatnih ginekologa koji se brinu za zdrave trudnice. To sve obavljaju babice koje provode prenatalnu zaštitu, vode porođaje, šiju epiziotomije i provode negu posle porođaja, uključujući i brigu za dojenje. Ne samo u bolnici nego i kod kuće. Bolnica u kojoj radim, sa više od 8.300 porođaja godišnje, zapošljava oko 300 babica koje su integralni deo našeg tima. To omogućuje da većina trudnica ima kontinuiranu negu, a u bolnicu dolaze samo u slučaju teških komplikacija.

Pregledi su relativno retki, do ultrazvuka se ne može doći bez medicinske indikacije, a zdrave trudnice nemaju svog ginekologa.

Većina zdravih trudnica provede manje od jednog dana u bolnici nakon porođaja, a ginekologa uopšte ne vide. Nama doktorima to omogućuje da se bavimo samo pravom patologijom i da budemo eksperti u svom području, jer nismo opterećeni brigom o zdravim ženama – piše profesor Alfirević za “Jutarnji”.


Pročitajte i- Trudnoća: Želja za hranom i gađenje – zašto nam se ukus promeni?


Kako navodi, babice tretiraju trudnoću kao normalan fiziološki proces, dok doktori u svemu vide potencijalnu opasnost, pa ponekad dolazi do profesionalnih konflikata.

Dok se on brine samo o ženama sa teškim komplikacijama, zdrave trudnice se porađaju na drugom kraju bolnice, svaka u zasebnoj sobi sa kupatilom, uz partnera i svoju babicu. Doktor se zove samo kad nastupe komplikacije. Osnovni princip je da su žena, beba i partner centar svega, a osoblje je tu samo da pomognemo ako zatreba i što manje smeta.

– Siguran sam da mnoge hrvatske trudnice ne bi uživale u britanskom zdravstvenom sistemu. Pregledi su relativno retki, do ultrazvuka se ne može doći bez medicinske indikacije, a zdrave trudnice nemaju svog ginekologa. Nema zakazivanja preko veze. U kapitalističkoj Velikoj Britaniji, gde profit caruje, u medicini važi staro socijalističko pravilo – svakome prema potrebi, a ne prema platežnoj moći. I ne sećam se kada sam poslednji put pregledao ili porodio zdravu trudnicu – objašnjava profesor.

Ginekološku zaštitu vode lekari opšte prakse, radi se minimalan broj pregleda. Još od 1948. godine zdravstvena nega je potpuno besplatna i jedna od najefikasnijih na svetu, ističe profesor.

- Advertisement -

Izvor: Zelena učionica/jutarnji.hr

spot_img
spot_img

Najnovije

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

DECA ALGORITMA: KAD DIGITALNE PLATFORME POSTANU SAPUTNICI ODRASTANJA

Veštačka inteligencija i algoritmi nastaviće da oblikuju svet u kojem će odrastati nove generacije. Ipak, budućnost nije unapred određena. Ona zavisi od toga da li ćemo decu učiti samo kako da koriste tehnologiju ili i kako da razumeju njen uticaj.

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Završni ispit za osmake koji nisu polagali u junu, od 17. do 19. avgusta

Učenici osmog razreda osnovnih škola, koji iz različitih opravdanih razloga nisu polagali završni ispit u junskom roku, moći će da polažu testove od 17. do 19. avgusta, saopštilo je Ministarstvo prosvete.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img