Puno selidbi tokom detinjstva može uzrokovati depresiju kasnije

Nova studija sugeriše da „stabilan život“ tokom detinjstva  može biti jedan od načina da se pomogne u zaštiti mentalnog zdravlja dece u budućnosti.

Selidbe u bilo kom uzrastu mogu biti veoma stresne za decu. Pakovanje svog života u kutije ili  upoznavanje novih prijatelja i komšija može ostaviti mentalni uticaj i na vas i vašu decu. Međutim, nova studija sugeriše da deca koja se često sele tokom detinjstva mogu osećati duboke posledice u budućnosti.

Evo o čemu je reč

Studija Univerziteta u Plimutu pokazala je da deca koja se sele više puta tokom detinjstva imaju veće šanse da pate od depresije kako odrastu. 

- Advertisement -

Preciznije, deca koja se sele jednom između 10. i 15. godine imaju 41% veću verovatnoću da obole od depresije u poređenju sa onima koji se nisu selili. Rizik se povećava na 61% za decu koja se presele dva ili više puta tokom istog perioda.

Studija, objavljena u časopisu JAMA Psychiatry, pratila je više od  milion ljudi koji su rođenih u Danskoj između 1981. i 2001. godine kroz njihovu odraslu dob na različitim lokacijama gde su se selili. Otkriveno je da je barem 35.000 učesnika obolelo od depresije.

Prethodne studije su pokazale da deca koja se sele u nerazvijene oblasti imaju 10% veću verovatnoću da će kasnije doživeti nepovoljne zdravstvene rezultate. Međutim, nova studija pokazuje da preseljenje u bilo koje novo mesto može uticati na mentalno zdravlje, bez obzira na ekonomski status tog područja.

Mentalno zdravlje je složeno i nikada samo jedan izolovan faktor ne utiče na budućnost deteta. Ali, kao što je glavni istraživač studije Clive Sabel objasnio za Science Daily, preseljenje može utiče na niz aspekata života deteta, a samim tim i na njihovo mentalno zdravlje.

„Znamo da postoji niz faktora koji mogu dovesti do dijagnoze mentalne bolesti“, rekao je. „Međutim, ovo je prvi dokaz koji sugeriše da preseljenje u novi komšiluk tokom detinjstva može biti jedan od tih faktora, i verujemo da bi brojke koje vidimo mogle biti samo vrh ledenog brega. Tokom tih formativnih godina, deca grade svoje društvene mreže kroz školu, sportske grupe ili druge aktivnosti. Svaki put kada moraju da se prilagode nečemu novom, to može biti uznemirujuće, tako da potencijalno treba da pronađemo nove načine da pomognemo mladim ljudima da prevaziđu te izazove.“

Studija sugeriše da je najbolji način da se izbegnu potencijalni negativni uticaji preseljenja, jednostavno, ne preseliti se. Istraživači kažu da „stabilan život“ u smislu lokacije može pomoći deci da izbegnu depresiju na duže staze.

Međutim, ponekad je preseljenje neizbežno. Uključivanje dece u razgovore o mentalnom zdravlju može biti sjajan način da se umanji potencijalna šteta.

- Advertisement -

Takođe, imajte na umu da sve naučne studije imaju svoja ograničenja. Ovo je prva studija ove vrste i obuhvatila je samo jednu zemlju i populaciju u jednom vremenskom periodu. Potrebno je više istraživanja da bi se sve ovo potvrdilo.

Izvor: Detinjarije

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img