Grupa mladih koja najviše oseća loše efekte preseljenja su deca u ranoj adolescenciji, između 12 i 14 godina. Promena kuće može biti veoma razorno iskustvo za dete, naročito ako ide uz “redovne” komplikacije koje idu sa ranim tinejdžerskim godinama
Selili ste se u ranom detinjstvu ili tokom puberteta? To je podrazumevalo da ste promenili školu i morali ste da se navikavate na novo društvo i okruženje? Ako je tako, verovatno niste svesni kakve su moguće posledice koje je seldiba ostavila na vas.
Naime, studija nedavno objavljena u časopisu “American Journal of Preventive Medicine” daje odgovore na ta pitanja. Britanski istraživač Rodžer Veb i njegove kolege iskoristili su evidenciju o bukvalno svakom pojedincu rođenom u Danskoj između 1971. i 1997. godine, da istraže kako je selidba u detinjstvu uticala na njihove živote.
Skoncentrislai su se na veliki broj negativnih posledica, uključujući pokušaje samoubistva, kriminal, psihičke poremećaje, drogu i neprirodne smrti. Selidba tokom detinjstva bila je povezana sa povećanom učestalošću svih ovih negativnih ishoda. Više selidbi u jednoj godini imale su još veću štetu, piše Vašington post.
Grupa mladih koja najviše oseća loše efekte preseljanja su deca u ranoj adolescenciji, između 12 i 14 godina. Dete koje prolazi kroz selidbu sa 14 godina ima dvostruko veći rizik od samoubistva u srednjem dobu, tvrdi studija. I rizici učešća u nasilnom zločinu kao i zloupotreba droge su više nego duplo veći.
Ono što je ključno, ova studija je analizirala samo selidbe preko danskih opštinskih granica – dovoljno daleke da obično zahtevaju da dete promeni školu. Istraživači tvrde da je to činjenica koja objašnjava rezultate.
“Adolescenti koji su se preselili često se susreću sa dvostrukim stresom prilagođavanja nepoznatoj sredini, novoj školi, izgradnji novih prijateljstava i društvenih mreža, dok se istovremeno suočavaju sa osnovnim biološkim i razvojnim prelazima kao i njihovi vršnjaci”, navode Veb i njegove kolege.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Grešite, niti su sve žene iste, niti su svi muškarci isti. Mi biramo iste.
"Kad vidite, recimo, da ljudi ulaze iz jedne veze u drugu, iz jednog braka u drugi brak i da uvek imaju isti komentar, tipa: 'Sve su žene iste' ili 'su...
Ranko Rajović – U škole se mora vratiti osmeh, a izbaciti stres
Teško je uskladiti sad i obaveze i časove u igru. Ali evo primera, dajte onda - paukova mreža, čarobna linija da vode loptu... Mada neko kaže - pa to nije...
KADA LENJOST NIJE LENJOST Odbrana iscrpljenih, izrabljenih i prezaposlenih
Šta lenjost zaista jeste, a šta lenjost nije? Da li je rad zaista centralni deo našeg identiteta? Zašto se marljiv rad nagrađuje a i sama potreba za odmorom smatra sramotom?...
Snežana Golić: Kako pomoći tinеjdžеrima sa manjkom ambicioznosti
Široka lеpеza ponuda u 21. vеku prеlеpa jе za nеkog ko jе slobodan, ali vеoma strеsna za onog ko jе vaspitan da idе samo u jеdnom smеru, dodajе sagovornica. Nеki...
Nema komentara.