Psihijatar: Sve više ljudi lečimo, a situacija je sve gora

U Srbiji na 42 hiljade mladih dođe jedan psihijatar – polovina njih ima simptome anksioznosti, a trećina je depresivna.

U Srbiji na 42 hiljade mladih dođe jedan psihijatar – polovina njih ima simptome anksioznosti, a trećina je depresivna.

“Sve više ljudi lečimo, a situacija je sve gora. Mi kao stručnjaci se moramo zapitati zbog čega je to tako, ali pre svega to treba da ispitamo kao društvo”, rekao je psihijatar Milutin Kostić.

- Advertisement -

Kostić kaže da su koncepti depresije i anksioznosti vrlo problematični.

Depresija je konstrukt jedne ideje poremećaja raspoloženja koja je potpuno smislena u teoriji. U praksi, mi ne znamo tačno kada nekakvo raspoloženje postaje poremećeno, a kada je ono i dalje adekvatna odlika patnje”, rekao je on u emisiji Novi dan.

Tuga je neprijatna, kao i strah, ali je prirodna i moramo je povremeno osećati, ističe Kostić i dodaje:

“Ranije je bilo da, ukoliko izgubite voljenu osobu, vama se duže toleriše da ste tužni pre nego što se dijagnostikuje. Sada je i za to uvedena nova dijagnoza, produženo tugovanje“.

Kako tvrdi da imamo jednu vrstu radikalizacije patnje. Međutim, nije ljubitelj ovih izraza, jer smatra da oni u velikoj meri individualizuju to.

“Problem je u osobi, ona ima depresiju, ona ima anksioznost. Mi između ostalog znamo da takve vrste pristupa, dijagnostičkog definisanje nekoga kroz depresiju i anksioznost, dovode do pesimizma”, rekao je Kostić.

- Advertisement -

Smatra da treba da se zamislimo kao društvo i nema sumnje da veliki broj mladih i starijih pate – baš zato ističe da se treba zapitati zašto toliki broj ljudi pati.

I ako kažemo da je to zbog toga što imaju depresiju, mi individualizujemo problem, zaključuje on.

Pročitajte i: Zašto su milenijalci i generacija Z anksiozniji od svih prethodnih generacija

Najveći broj pacijenata siromašan

Takođe, primećuje da većina problema nastaje iz bespomoćnosti, koje je sam često doživljavao upravo u radu sa pacijentima.

„Zato što su uslovi zaista surovi. Mi imamo jednu čudnu kolektivnu situaciju sa kapitalističkim modelom gde je izražena kompeticija, gde je sve veće raslojavanje bogatih i siromašnih – a gde je najveći broj pacijenata siromašan“, rekao je Kostić.

On naglašava da je siromaštvo jedan od najvećih faktora za sve ove probleme, pa mi kažemo “nisi ti siromašan, ti imaš depresiju”.

SZO je proglasila svetsku epidemiju usamljenosti, a ako je neko usamljen, normalno je da je nezadovoljan, istakao je on.

- Advertisement -

“Bilo bi nenormalno da mu je super, a ako mi definišemo tu patnju kao bolest, možda tako činimo više štete u tom segmentu”.

Bolje istražiti uzrok, pa i lečiti

Istraživanje pokazuje da mladi jesu svesni važnosti mentalnog zdravlja, ali se postavlja pitanje kome da se obrate za pomoć.

Roditelj je uvek prva pomoć i ne može ni najbolji psihijatar da pomogne toliko koliko može roditelj, ističe on i dodaje da ne treba negirati potrebu za psihijatrijom, već treba potražiti uzrok problema.

“Ako mi odjednom dobijemo podatak da imamo, na primer, 50 odsto dece sa astmom, svi viču gde su pulmolozi, a treba se zapitati šta je u vazduhu. E taj deo fali, jer je stalno priča usmerena na to kako i gde treba tražiti pomoć, a niko ne postavlja pitanje otkud toliko ljudi koji osećaju patnju”, kazao je Kostić.

Njegov fokus je da nešto ne mora biti medicinski problem da bi se pomoglo osobi.

„Ako depresija jeste poremećaj, ona je mnogo više nalik dijabetesu – naravno da mogu lekovi pomoći, ali može čovek dosta postići i sa kvalitetom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću“, rekao je Kostić.

Izvor: N1

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img