Kako primetiti prve znakove demencije

Pacijentu se daje list papira i treba mu objasniti da nacrta sat sa brojačnikom, a zatim i kazaljke sata tako da one pokazuju tačno određeno vreme, na primer 12:45 sati.

Starost, sama po sebi, treba da bude blaga i umerena.

Medicinski tehničar Stefan Sabljov, koji ima višegodišnje iskustvo u radu sa starijim licima, navodi  za Stetoskop da je tokom obavljanja svog poziva upoznao starije osobe koje su se jasno izražavale i imale oštar um, a posebno mu je u sećanju ostala jedna osoba koja je u tom trenutku imala 98 godina, a bez prekida u rečenicama je izvodila poente u razgovoru.

- Advertisement -

Sa druge strane, postoje i ljudi čije su porodice već u njihovoj šestoj deceniji života primetili promene.

Iz svog dugogodišnjeg iskustva, Stefan Sabljov zaključuje da je sve individualno i zavisi od mnogo faktora koja su potkrepljena istraživanjima, ali ono što on kao zdravstveni radnik, koji radi sa osobama obolelim od demencije, može da posavetuje je da na svaki eventualni znak promena u ponašanju treba reagovati i javiti se specijalisti neurologu ili neuropsihijatru.

Dijagnostika demencije

Testove koji se koriste za utvrđivanje demencije sprovodi lekar specijalista. Pregled stručnjaka će dati precizan odgovor da li postoje znaci demencije.

Takođe, poznat nam je i čuveni “sat-test” koji ljudi mogu obaviti u svom domu. Pacijentu se daje list papira i treba mu objasniti da nacrta sat sa brojačnikom, a zatim i kazaljke sata tako da one pokazuju tačno određeno vreme, na primer 12:45 sati.

Bodovanje testa se izvodi na sledeći način:

– jedan bod: nacrtani krug,

- Advertisement -

– dva boda: ako su svi brojevi dobro napisani i raspoređeni,

– jedan bod: ako su svi brojevi dobro napisani, a nisu dobro raspoređeni,

– dva boda: dve dobro nacrtane kazaljke (različite dužine, pokazuju na zadate brojeve)/jedan bod se dobije ako obe kazaljke pokazuju na zadate brojeve, ali se ne vidi razlika u dužini ili ako jedna od kazaljki pokazuje na dobar broj i dobre je dužine.

Rezultat kućnog testa tumačite tako što pet boda daju normalno kognitivno odvijanje, dok nam rezultati od nula do četiri boda ipak govore da postoji poremećaj pamćenja i signalizira nam da je potrebno uputiti pacijenta lekaru specijalisti.

Promene u ponašanju i komunikaciji

Kada govorimo o promenama u ponašanju starijih kod kojih se javljaju znakovi demencije, promene se uglavnom vezuju za prve simptome same bolesti, a to su poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti u vidu plaćanja računa, brizi o namirnicama, o garderobi, a kasnije i problema prilikom sprovođenja lične higijene.

Takođe, česti su i problemi u komunikaciji, te osoba ima problema prilikom uključivanja u razgovore ili ima problema da isti prati ili završi rečenicu bez zastajanja.

- Advertisement -

Porodica osobe koja ima demenciju

Porodice treba da na prvu sumnju potraže mišljenje specijaliste, jer adekvatnim i blagovremenim reagovanjem demencija može da se znatno drži pod kontrolom.

Prilikom zapažanja prvih znaka promene u ponašanju, treba se uputiti zajedno sa svojim starijim srodnicima kod lekara specijaliste.

Na porodici kao zajednici je da odluči kako će i na koji način pristupiti novonastalom problemu. Univerzalni savet svim porodicama je da se problem ne ignoriše.

Lekari specijaliste će izvršiti potrebne testove i dati dijagnozu, a uloga medicinske sestre ili tehničara je da članove porodice upozna sa svim aspektima onoga što je nastupilo.

U ranim fazama bolesti, uloga medicinske sestre je da sprovodi zdravstveno vaspitanje kako bismo pripremili porodicu što bolje i pomogli im da razumeju. Kod uznapredovalih demencija, uloga medicinskih sestara postaje aktivna, i tada već govorimo o zdravstvenoj nezi bolesnika i kreiranju strategije zbrinjavanja.

Zašto je demencija kompleksno stanje?

Govorimo o možda i najkompleksnijem problemu koji prati uznapredovala stanja demencije. Nekada bolest neblagovremenim reagovanjem toliko uznapreduje da je veoma teško prići obolelima.

Dakle, oni se već osećaju uplašeno i konfuzno do te mere da se brane od bilo kakvog prilaska drugih osoba, ne prepoznaju svoje najbliže, ne prepoznaju vremensku dimenziju u kojoj su i to je najstresniji period.

Potrebno je stvoriti im sigurnu zonu koliko god je to moguće. Nikako nije preporučljivo takvim pacijentima kontrirati i pristupati sa aspekta realnog vremena, već potvrditi njihove tvrdnje.

Na primer, ako vas kao srodnika ne prepoznaju i uplaše se od vas, to je zato što su mentalno u vremenskom procepu gde vas pamte kao mlađu osobu sa drugim ličnim opisom.

Tada ih nećete ubeđivati da ste to ipak vi, njihovo dete, već ćete reći da ste prijatelj njihovog deteta i da vas on šalje da im pomognete.

Postoje ti mali trikovi u komunikaciji sa dementim osobama koji mogu znatno da pomognu i olakšaju obolelom, ali i vama.

Rešavanje problema demencije

Porodica kao institucija je ključ rešavanja svakog problema, pa tako i kada je u pitanju adekvatno zbrinjavanje kada se neko od njenih članova nađe u kandžama demencije.

„Smatram da su blagovremena testiranja i pregledi od strane lekara specijaliste od krucijalnog značaja u borbi protiv demencije. Svakako je veoma bitno da porodice nisu same u svemu tome, postoji širok spektar mogućnosti i kreiranja rešenja ali pre svega najbitniji je pregled specijaliste i spostavljanje dijagnoze kao primat saznanju protiv kojeg neprijatelja se zajednički borimo“, poručuje Stefan Sabljov.

Pročitajte i: Šta je digitalna demencija i kako utiče na mentalno zdravlje

Izvor: N1

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img