U komunikaciji nije važno šta si rekao nego kako je sagovornik razumeo

Psihološkinja Ana Mirković gostovala je u podkastu Agelast, gde je između ostalog, govorila o važnosti i izazovima komunikacije u savremenom društvu.

Psihološkinja Ana Mirković gostovala je u podkastu Agelast, gde je između ostalog, govorila o važnosti i izazovima komunikacije u savremenom društvu.

Komunikacija je slanje poruke od pošiljaoca ka primaocu kroz određeni kanal komunikacije sa ciljem da tu poruku primalac čuje i razume. Ovo je jednostavna definicija komunikacije. Međutim, problem nastaje upravo kod dela „da me čuješ i da me razumeš“ ukazala je psihološkinja.

- Advertisement -

Samom fiziologijom je omogućeno da čujemo poruku koju nam druga osoba saopštava, međutim, da bi razumeli šta druga osoba govori moramo jako pažljivo da slušamo.

„Slušanje nije nešto što je prirodno za balkanske zemlje. Nas niko ne uči slušanju. I čak suprotno se nameće da je slušanje potpuno nepotrebno. I da si super, kul, najlik na svetu ako ne slušaš. I najčešće ljudi tako i govore ‘ovde mi ušlo, ovde mi izašlo’. Mi se hvalimo svojim neslušalačkim kapacitetima. I pošto mi jedni druge ne razumemo, tu nema komunikacije. To je stalni monolog. Ja sam sretala ljude iz moje struke koji kažu ‘Rekao sam šta sam imao da kažem, to kako ćeš ti da razumeš, to je tvoj problem’. To nije tačno. Ja kad hoću da iniciram lepo komunikaciju, moj problem je kako ćeš ti da me razumeš. Jer ako me ne razumeš, sva odgovornost je na meni“, objašnjava Mirković. 

Ona dalje navodi da je u komunikaciji važno da vodiš računa o sagovorniku, njegovim potrebama, željama, aspiracijama i trenutnom stanju. Kada je neko umoran, na primer, ne treba da izlazimo sa nekim teorijama i da insistiramo na fidbeku odmah. Veoma je važno da pratimo neverbalne znakove da bi komunikacija bila uspešna.

Ljudi ne prate neverbalne znakove, jer su strašno fokusirani na to da oni kažu šta imaju.

„Ljudi u komunikaciji jedva čekaju da onaj ko govori zastane, da oni kažu ‘slušaj mene, sad ću ja da ti kažem šta se meni desilo’. Fiziološki, neki kažu da možemo da izgovorimo 120 reči u minuti kada pričamo brzo, neki kažu do 200. A kapaciteti slušaoca su da primi između 500 i 600 reči u minuti. To znači, da dok ja govorim, jako je teško da se održi fokus kod sagovornika, jer jedna reč može da povuče neku asocijaciju, kao kad čitamo knjigu“, objasnila je psihološkinja.

Prema tome, slušanje nije lak zadatak. Ako hoćemo da uspe, potrebno je da imamo pun fokus i dobru volju.

spot_img

Najnovije

Pet grešaka koje osmaci i roditelji najčešće prave prilikom popunjavanja liste želja

Dobra vest je da se većina njih može lako izbeći uz malo informisanja i pažljivo planiranje.

Šifre obrazovnih profila i zdravstveni uslovi: šta treba proveriti pre popunjavanja liste želja

Prilikom sastavljanja liste želja, potrebno je obratiti posebnu pažnju na šifre obrazovnih profila, jer se upravo one unose prilikom prijavljivanja želja. Svaki obrazovni profil ima jedinstvenu šifru koja mora biti tačno navedena kako bi želja bila pravilno evidentirana.

Konačni rezultati završnog ispita pa popunjavanje LISTE ŽELJA

Konačni rezultati završnog ispita biće dostupni 22. juna, nakon čega je pred budućim srednjoškolscima i njihovim roditeljima popunjavanje liste želja za upis u željenu školu.

Detaljno uputstvo za popunjavanje LISTE ŽELJA za upis u srednju školu

Kako da se izbegne najveća greška - i da dete ostane neraspoređeno i neupisano u srednju školu

Prvi dan leta 2026: vreme kada Sunce ima glavnu ulogu

Leto je stiglo! Na severnoj Zemljinoj hemisferi astronomsko leto...

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img