Danas počinje era generacije „beta“, evo šta možemo da očekujemo

Od 1. januara na svet stupa generacija „beta". Mališani koji na svet stižu do 2039. godine, pripadaće toj novoj generaciji. Oni će polako naslediti generaciju „alfa", a to su svi oni rođeni od 2010. do 2024. godine.

Od 1. januara na svet stupa generacija „beta“. Mališani koji na svet stižu do 2039. godine, pripadaće toj novoj generaciji. Oni će polako naslediti generaciju „alfa“, a to su svi oni rođeni od 2010. do 2024. godine.

Dok je generacija „alfa“ imala tehnologiju kao prirodni deo života, poput neophodnog vazduha, pripadnici „bete“ će otići još dalje, i biće poznati kao generacija veštačke inteligencije. O izazovima koji ih čekaju, za RTS je govorila Snežana Mrvić iz Instituta za mentalno zdravlje.

- Advertisement -

Rađanje pripadnika generacije „alfa“ se završava sa sutrašnjim danom, i kako Mrvićeva kaže, čini se da su i onim kao i milenijalci na primer, dosta toga ostavili za sobom, i da su bili pioniri upotrebe tehnologije uopšte i korišćenja društvenih mreža.

„Mislim da su i oni zaslužni dosta, zato što se, posebno među mladima, podigla svest o očuvanju mentalnog zdravlja, mislim, ja o tome govorim jer se eto time i bavim, i mislim da su oni nekako danas postali ti lideri u tome, u toj, da kažem, introspekciji. Oni su vrlo otvoreni, vrlo su postali kritični, samokritični, nekako orijentisani ka raznim oblastima, usmereni na razne oblasti“, rekla je Mrvićeva.

Na pitanje o tome šta će to biti novo kod generacije „beta“, kaže da je odgovor na to težak, ali da smatra da pripadnici nove generacije neće moći bez veštačke inteligencije.

„Mislim da će naravno to biti veliki zadatak na roditeljima, uopšte na nastavnicima, kasnije profesorima koji će prosto biti tu kao neki medijator između toga kako da nauče da žive između tog digitalnog i realnog sveta. Jer koliko će olakšica doneti veštačka inteligencija, pretpostavljam da će biti malo i nekih izazova u tome“, dodala je gošća Jutarnjeg programa. Istakla je i koje uh prednosti očekuju.

„Kada je reč o medicini, kada je reč o obrazovanju, gde će to biti personalizovano obrazovanje, pretpostavljam da to maltene će biti prilagođeno nekako individualno svakoj osobi, ali koliko će biti tu i nekih izazova, zaista i koji je najadekvatniji način da se integriše zapravo taj realni i taj digitalni svet… Mislim da će to biti, da kažem, težak zadatak“, dodala je.

Gospodari ili robovi veštačke inteligencije

Gošća RTS-a veruje da će biti dosta olakšica, jer, objašnjava, sa dostupnošću informacija, život postaje lakši, ali se slaže i da je preplavljenost informacijama poput mača sa dve oštrice.

Mrvićeva pretpostavlja da će i roditeljima biti lakše sa „beta generacijom: „Roditelji `beta` generacije čini mi se da već su prosto veoma iskusni u potrebi i tehnologija, a i AI, koji je postao opet nekako sastavni deo života, tako da će biti mnogo prilagodljiviji, kao što već i jesu prilagodljivi, kao što su ove generacije sada mnogo nekako fleksibilne i, kao što rekoh, osvešćeni, tako da mislim da će njima biti mnogo lakše. nego što je bilo našim roditeljima“.

- Advertisement -

Mladi su sve otvoreniji

Govoreći o mentalnom zdravlju mladih, Mrvićeva kaže da se na Institutu za mentalno zdravlje, stručnjaci svakodnevno viđaju sa mladim ljudima koji dolaze da traže besplatnu psihološku podršku: „Svi mi, ne samo ja, nego moje kolege, primetili smo koliko su zaista mladi ljudi danas spremni da traže psihološku pomoć, i koliko treba da im budemo zahvalni na tome što su uticali, što su pomogli da se destigmatizuje problem mentalnog zdravlja„.

Mrvićeva posebno ističe da su introspekcija i otvorenost velika prednost mladih ljudi i svih generacija koje spadaju u tu grupu.

„Što se mentalnog zdravlja tiče, brige o mentalnom zdravlju, što se tiče svesti, ekološke svesti, što se tiče inkluzije u društvu, što smo nekako postali i mi, zahvaljujući njima, nekako postajemo, čini mi se malo otvoreniji i tolerantni. Nekako svet postaje tolerantnije mesto, zahvaljujući njima, ovoj generaciji koju danas imamo“, ističe gošća Jutarnjeg programa RTS-a.

Izvor: RTS

spot_img

Najnovije

Kako se računaju bodovi za upis u srednju školu?

Da biste znali da li vaše dete ispunjava uslove za školu koju želi da upiše - važno je da razumete ceo sistem bodovanja

Snežana Golić: Lažni mir koji je pojeo istinu

Ali ako već nismo dovoljno hrabri da menjamo stvari, možda bismo mogli da prestanemo da zaustavljamo one koji jesu. Jer nijedan sistem vrednosti nije promenjen ćutanjem. A pogotovo ne lažnim mirom.

Kako da prestanete sve da kontrolišete

Podignite pogled sa planera, kalendara, sata, mobilnog telefona i ostalih stvari koje vam kroje život i način razmišljanja, pa pogledajte ljude oko sebe, pokušajte da zamislite kuda idu, kako žive, kako se osećaju.

Revolucija u porodilištu: Izum automehaničara koji olakšava porođaj stigao u bolnice širom Evrope

Inspirisan trikom za vađenje pampura iz vinske boce, argentinski automehaničar Horhe Odon stvorio je uređaj koji se smatra prvom velikom inovacijom u asistiranom porođaju još od pedesetih godina. Njegov izum sada se koristi u evropskim bolnicama, nudeći nežniju alternativu forcepsu i vakuumu.

Dojave o bombama u školama u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu…: Deo škola pregledan, dojave bile lažne

Više škola u Novom Sadu i Južnobačkom okrugu, kao i u Subotici, Zrenjaninu i drugim gradovima, danas je dobilo elektronsku poruku sa dojavom o postavljenoj bombi, saznaje Dnevnik.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img