Generacija Z na tržištu rada: Evo koliku početnu platu mladi očekuju

Generacija Z, koja čini približno 30% svetske populacije, ubrzano zauzima važnu ulogu na globalnom tržištu rada, a predviđa se da će do 2026. godine njen udeo dostići isti procenat i među zaposlenima. Tokom oktobra 2024. godine, Startuj Infostud je sproveo istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na […]

Generacija Z, koja čini približno 30% svetske populacije, ubrzano zauzima važnu ulogu na globalnom tržištu rada, a predviđa se da će do 2026. godine njen udeo dostići isti procenat i među zaposlenima.

Tokom oktobra 2024. godine, Startuj Infostud je sproveo istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na tržištu rada. Rezultati ukazuju na značajne promene koje generacija Z donosi u poslovno okruženje, ali i na izazove sa kojima se suočava na početku karijere.

- Advertisement -

Međutim, prelazak iz obrazovnog sistema u poslovno okruženje za mnoge mlade ljude u Srbiji predstavlja stresan i neizvestan period – više od 73% ispitanika smatra ovu tranziciju izazovnom, dok 60% njih ocenjuje da obrazovne institucije ne pružaju adekvatnu podršku u pripremi za tržište rada.

Posebno ranjiva grupa su stariji pripadnici generacije Z, uzrasta od 24 do 28 godina, od kojih 76% ističe stres i dileme pri izboru karijere, kao i žene, među kojima 81% navodi nedostatak organizacionih veština kao ključan izazov. Veliki broj mladih navodi da rade poslove nepovezane sa njihovim obrazovanjem, dok polovina zaposlenih razmatra promenu trenutnog poslodavca, najčešće zbog niskih primanja i ograničenih mogućnosti za napredovanje.

Fleksibilni modeli rada, poput remote i hibridnih opcija, postaju ključni faktor u privlačenju i zadržavanju mladih talenata. Generacija Z vrednuje ravnotežu između poslovnog i privatnog života, pa mogućnost rada sa različitih lokacija često postaje odlučujući faktor prilikom odabira poslodavca. Ovi modeli omogućavaju veću produktivnost, smanjenje stresa i bolju prilagodljivost potrebama zaposlenih, što se pokazuje kao vitalno za generaciju koja je navikla na tehnologiju i dinamičan način života.

Sa druge strane, optimizam ostaje prisutan kod 70% mladih, koji veruju u pozitivan razvoj svoje karijere. Ipak osećaj zabrinutosti se češće javlja kod starijih ispitanika i onih koji se suočavaju sa nesigurnošću na tržištu rada ili nedovoljnom podrškom za početnike.

Koliko platu očekuje Gen Z?

Finansijska očekivanja ove generacije dodatno oslikavaju njihove ambicije. Mladi u proseku očekuju početnu platu od 89.345 dinara, dok im je željena plata tokom karijere gotovo dvostruko veća i iznosi 172.963 dinara. Najveća očekivanja imaju mladi iz Beograda i pripadnici muškog pola uzrasta od 15 do 19 godina.

Prilikom izbora poslodavca, mladi ističu značaj dobrog odnosa prema zaposlenima, mogućnosti za napredovanje i stabilnosti radnog mesta. Zanimljivo je da 66% njih ne bi prihvatilo rad u kompanijama gde postoji raskorak između slike koja se promoviše u javnosti i stvarnih uslova rada. Takođe, muškarci su skloniji preduzetništvu i radu u startapovima, dok žene preferiraju stabilnije pozicije u velikim organizacijama.

- Advertisement -

Rezultati istraživanja ukazuju na to da poslodavci moraju prilagoditi svoje strategije kako bi privukli i zadržali mlade talente. Pružanje prilika za obuke, plaćene prakse i simulacije intervjua mogu mladima značajno olakšati prelazak iz “školskih klupa” na radno mesto. Pored toga, jasno komuniciranje vrednosti i pravila kompanije, uz obezbeđivanje adekvatnih finansijskih uslova, ključni su za motivaciju i zadovoljstvo mladih zaposlenih.

Generacija Z unosi nove perspektive i energiju u radno okruženje. Razumevanje njihovih potreba i očekivanja od strane poslodavaca ne samo da može pomoći u prevazilaženju trenutnih izazova, već i doprineti stvaranju dinamičnog, produktivnog i harmoničnog tržišta rada.

Izvor: BIZLife

 

 

 

spot_img

Najnovije

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Švedska gasi ekrane u učionicama – povratak knjigama, papiru i olovci podigao prašinu u javnosti

Švedska ima reputaciju jednog od tehnološki najrazvijenijih društava u Evropi, zahvaljujući visokom nivou digitalnih veština i prosperitetnoj tehnološkoj startap sceni.

Na Međunarodnom takmičenju iz informatike u konkurenciji od 439 takmičara – đaci iz Srbije osvojili 9 medalja

Srbiju su predstavljale četiri ekipe od po četiri člana odabrane su na osnovu uspeha učenika na takmičenjima u organizaciji Društva matematičara Srbije.

Šta roditelji dece koja uspešno savladaju prvi razred rade drugačije?

Neka deca kroz prvi razred prođu mirno, stabilno, sa radošću. Neka uz suze, otpor i stalne borbe oko domaćih zadataka. Razlika najčešće nije u tome koliko je dete pametno, već kakvu podršku ima kod kuće.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img