spot_img
spot_img

Danas počinje era generacije „beta“, evo šta možemo da očekujemo

Od 1. januara na svet stupa generacija „beta". Mališani koji na svet stižu do 2039. godine, pripadaće toj novoj generaciji. Oni će polako naslediti generaciju „alfa", a to su svi oni rođeni od 2010. do 2024. godine.

Od 1. januara na svet stupa generacija „beta“. Mališani koji na svet stižu do 2039. godine, pripadaće toj novoj generaciji. Oni će polako naslediti generaciju „alfa“, a to su svi oni rođeni od 2010. do 2024. godine.

Dok je generacija „alfa“ imala tehnologiju kao prirodni deo života, poput neophodnog vazduha, pripadnici „bete“ će otići još dalje, i biće poznati kao generacija veštačke inteligencije. O izazovima koji ih čekaju, za RTS je govorila Snežana Mrvić iz Instituta za mentalno zdravlje.

- Advertisement -

Rađanje pripadnika generacije „alfa“ se završava sa sutrašnjim danom, i kako Mrvićeva kaže, čini se da su i onim kao i milenijalci na primer, dosta toga ostavili za sobom, i da su bili pioniri upotrebe tehnologije uopšte i korišćenja društvenih mreža.

„Mislim da su i oni zaslužni dosta, zato što se, posebno među mladima, podigla svest o očuvanju mentalnog zdravlja, mislim, ja o tome govorim jer se eto time i bavim, i mislim da su oni nekako danas postali ti lideri u tome, u toj, da kažem, introspekciji. Oni su vrlo otvoreni, vrlo su postali kritični, samokritični, nekako orijentisani ka raznim oblastima, usmereni na razne oblasti“, rekla je Mrvićeva.

Na pitanje o tome šta će to biti novo kod generacije „beta“, kaže da je odgovor na to težak, ali da smatra da pripadnici nove generacije neće moći bez veštačke inteligencije.

„Mislim da će naravno to biti veliki zadatak na roditeljima, uopšte na nastavnicima, kasnije profesorima koji će prosto biti tu kao neki medijator između toga kako da nauče da žive između tog digitalnog i realnog sveta. Jer koliko će olakšica doneti veštačka inteligencija, pretpostavljam da će biti malo i nekih izazova u tome“, dodala je gošća Jutarnjeg programa. Istakla je i koje uh prednosti očekuju.

„Kada je reč o medicini, kada je reč o obrazovanju, gde će to biti personalizovano obrazovanje, pretpostavljam da to maltene će biti prilagođeno nekako individualno svakoj osobi, ali koliko će biti tu i nekih izazova, zaista i koji je najadekvatniji način da se integriše zapravo taj realni i taj digitalni svet… Mislim da će to biti, da kažem, težak zadatak“, dodala je.

Gospodari ili robovi veštačke inteligencije

Gošća RTS-a veruje da će biti dosta olakšica, jer, objašnjava, sa dostupnošću informacija, život postaje lakši, ali se slaže i da je preplavljenost informacijama poput mača sa dve oštrice.

Mrvićeva pretpostavlja da će i roditeljima biti lakše sa „beta generacijom: „Roditelji `beta` generacije čini mi se da već su prosto veoma iskusni u potrebi i tehnologija, a i AI, koji je postao opet nekako sastavni deo života, tako da će biti mnogo prilagodljiviji, kao što već i jesu prilagodljivi, kao što su ove generacije sada mnogo nekako fleksibilne i, kao što rekoh, osvešćeni, tako da mislim da će njima biti mnogo lakše. nego što je bilo našim roditeljima“.

- Advertisement -

Mladi su sve otvoreniji

Govoreći o mentalnom zdravlju mladih, Mrvićeva kaže da se na Institutu za mentalno zdravlje, stručnjaci svakodnevno viđaju sa mladim ljudima koji dolaze da traže besplatnu psihološku podršku: „Svi mi, ne samo ja, nego moje kolege, primetili smo koliko su zaista mladi ljudi danas spremni da traže psihološku pomoć, i koliko treba da im budemo zahvalni na tome što su uticali, što su pomogli da se destigmatizuje problem mentalnog zdravlja„.

Mrvićeva posebno ističe da su introspekcija i otvorenost velika prednost mladih ljudi i svih generacija koje spadaju u tu grupu.

„Što se mentalnog zdravlja tiče, brige o mentalnom zdravlju, što se tiče svesti, ekološke svesti, što se tiče inkluzije u društvu, što smo nekako postali i mi, zahvaljujući njima, nekako postajemo, čini mi se malo otvoreniji i tolerantni. Nekako svet postaje tolerantnije mesto, zahvaljujući njima, ovoj generaciji koju danas imamo“, ističe gošća Jutarnjeg programa RTS-a.

Izvor: RTS

spot_img
spot_img

Najnovije

Od Asteka do današnjih dana: Fascinantna priča o čokoladi

Toliko je omiljena poslastica da čokolada ima više od jednog dana u godini kada se zvanično slavi i obeležava njen ukus, značaj i tradicija

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img