Kada osetimo žeđ, obično prvo pomislimo na čašu hladne vode. Međutim, iako je voda neophodna za život i bez dileme zdrav izbor, iznenađujuće je da možda nije najefikasnije piće za hidrataciju.
To pokazuju rezultati istraživanja Univerziteta Sent Endrjuz iz Škotske, gde su naučnici uporedili dejstvo različitih napitaka na hidriranost tela.
Prema studiji, obična voda – bilo da je negazirana ili gazirana – brzo hidrira telo, ali napici koji sadrže male količine šećera, masti ili proteina mogu da obezbede dužu i stabilniju hidrataciju.
Kako objašnjava profesor Ronald Mogan sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Sent Endrjuz, telo različito reaguje na različite tečnosti.
„Prvi važan faktor je količina popijenog pića – što više popijemo, tečnost brže prolazi kroz želudac i dospeva u krvotok, gde razblažuje telesne tečnosti i tako hidrira organizam”, ističe Mogan.

Mleko hidrira bolje od vode
Drugi ključni faktor je sastav pića. Pokazalo se, na primer, da mleko hidrira bolje od vode zato što sadrži šećer (laktozu), proteine i masti. Ovi sastojci usporavaju pražnjenje želuca, pa samim tim produžavaju proces hidratacije.
Mleko, takođe, sadrži natrijum koji zadržava vodu u telu, delujući poput sunđera, zbog čega se stvara manje urina.
Sličan efekat imaju i specijalne oralne rehidratacione tečnosti koje se koriste kod dehidracije izazvane dijarejom – one sadrže male količine šećera, kao i natrijum i kalijum, koji dodatno pomažu zadržavanju vode.
„Ova studija potvrđuje ono što već znamo: elektroliti poput natrijuma i kalijuma poboljšavaju hidrataciju, a kalorije u pićima usporavaju pražnjenje želuca i tako odlažu mokrenje”, objašnjava nutricionistkinja i lična trenerka Melisa Majumdar, portparolka Američke akademije za ishranu, koja nije učestvovala u istraživanju.
Oprez sa slatkim napicima
Ipak, nije sve u šećeru. Pića sa visokim sadržajem šećera, poput gaziranih sokova i voćnih napitaka, zapravo, mogu lošije da hidriraju telo. Iako duže ostaju u želucu, kada dospeju u tanko crevo, visok sadržaj šećera podstiče osmozu – voda iz tela prelazi u crevo da bi razblažila šećer, što paradoksalno može da smanji nivo hidratacije.
Voćni sokovi i gazirani napici, osim toga što lošije hidriraju, sadrže dodatne kalorije i šećere koji ne daju osećaj sitosti kao prava hrana.
„Ako birate između vode i kole za hidrataciju, uvek je bolji izbor voda. Naša jetra i bubrezi zavise od vode da bi izbacili toksine iz tela, a voda je ključna i za zdrav izgled kože – najbolje i najjeftinije prirodno sredstvo za vlaženje kože”, navodi Majumdar.
Održavanje hidratacije ima brojne benefite – podmazuje zglobove, sprečava infekcije i pomaže prenos hranljivih materija do ćelija. Ipak, većina ljudi ne mora da brine da li neko piće hidrira više ili manje.

„Ako ste žedni, telo će vam to jasno dati do znanja”, kaže Maughan.
Ipak, kod sportista koji treniraju na visokim temperaturama i mnogo se znoje, kao i kod ljudi čija se koncentracija smanjuje usled iscrpljenosti, pravilna hidratacija može da bude od ključnog značaja.
Kafa ili pivo?
Alkohol ima diuretski efekat – podstiče mokrenje – pa je hidratacija kod alkoholnih pića uslovljena ukupnom količinom unesene tečnosti.
„Pivo će izazvati manji gubitak vode od viskija, jer s pivom unosite više tečnosti”, objašnjava Mogan, i dodaje:
„Jaka alkoholna pića dehidriraju, dok razblažena ne”.
Kada je reč o kafi, nivo hidratacije zavisi od količine kofeina. Prema Moganovim istraživanjima, obična kafa sa oko 80 mg kofeina – koliko ima prosečna šolja – hidrira skoro jednako dobro kao i voda.
Međutim, ako dnevno unosite više od 300 mg kofeina, što odgovara dve do četiri šolje kafe, moguće je da ćete izgubiti više tečnosti zbog blagog diuretskog efekta. Ovaj efekat je izraženiji kod osoba koje inače ne konzumiraju kofein, ali može da se ublaži ako u kafu dodate malo mleka.
Izvor: magazin.politika.rs

