Koje biljke ne treba zalivati zimi: Ovo su greške koje pravite u održavanju cveća

Dolazi sve hladnije doba godine, cveće ste uneli u kuću, i sad održavanje biljaka postaje komplikovanije.

Evo nekoliko biljaka kojima je potreban smanjen ili nikakav unos vode zimi:

Kaktusi i sukulenti – Većina kaktusa i sukulenata dolazi iz sušnih područja gde su navikli na period bez vode. Tokom zime, kada su temperature niže i svetlost je slabija, potrebno je gotovo potpuno prestati sa zalivanjem. Suviše vlage tokom zime može prouzrokovati truljenje korena.

- Advertisement -

Zimootporne biljke – Mnoge biljke , poput lavande, ruzmarina i timijana, takođe prestaju sa aktivnim rastom tokom zime. Preporučuje se da se zalivanje ovih biljaka smanji na minimum, posebno ako se gaje napolju, jer su prilagođene hladnijim temperaturama i prirodnim padavinama.

Sobne biljke koje su u periodu mirovanja – Biljke kao što su fikusi, gumeno drvo i sanseverija (“mačiji rep”) tokom zime usporavaju rast i mogu biti vrlo osetljive na višak vode. Preporučuje se da se zalivanje svede na minimum, tek toliko da zemlja ne bude potpuno suva. Zalivanje može biti potrebno jednom mesečno ili čak ređe.

Foto: Canva

Begonije i kaladijumi – Ove biljke gube svoje listove tokom zime i ulaze u period mirovanja, kada je zalivanje gotovo nepotrebno. Gomolji mogu da prezime u suvom, hladnom prostoru i sa zalivanjem treba početi tek kada se pojave novi izdanci u proleće.

Krinum i amarilis – Ove lukovice takođe ulaze u fazu mirovanja tokom zime i najbolje je držati ih u suvom i hladnijem prostoru. Zbog viška vlage mogu da istrunu, pa je preporučljivo potpuno ih prestati zalivati dok ne krenu sa rastom u proleće.

Pelargonije (muškatle) – Ako se pelargonije čuvaju u zatvorenom prostoru tokom zime, zalivanje bi trebalo svesti na minimum. Zalivajte ih tek toliko da sprečite sušenje, ali izbegavajte prekomerno zalivanje koje može izazvati truljenje korena.

Biljke koje tokom zime miruju najbolje je zalivati retko i vrlo pažljivo, a zalivanje potpuno obustaviti za one vrste koje su izrazito osetljive na vlagu, piše direktno.rs.

- Advertisement -

Izvor: City magazin

spot_img

Najnovije

Trauma iz detinjstva značajno oblikuje mozak i utiče na mentalno zdravlje

Deca koja odrastaju u stresnom ili nasilnom okruženju često nose nevidljive posledice tog iskustva celog života.

Od svojih roditelja najmanje što možete naslijediti jesu kuće, zemlja i imovina

Hako Duljević i njegova poruka mladima - o tome šta je najvrednije što možemo naslediti od svojih roditelja

Kako se menja dečije poimanje sigurnosti tokom odrastanja (do uzrasta od 10 godina)

Kako se menja ono što deci donosi mir i osećaj sigurnosti – od beba do tinejdžera u najavi - kratki vodič za roditelje

Kako telo reaguje na stres

Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu tenziju mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba da nam pomogne da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.

Iz ugla logopeda: Kako deca najlakše savladavaju tehniku čitanja

Dok za odrasle slova predstavljaju nešto sasvim obično, za dete su to novi simboli koje tek treba da upozna, objašnjava logoped Divna Vukašinović

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img