Kroz svoj dugogodišnji rad s decom, poznati američki pedijatar dr. Harvi Karp je utvrdio da se razvoj male dece može podeliti u četiri faze koje predstavljaju evoluciju ljudske vrste, samo jako ubrzanu
Piše: Iva Brčić
Da bi razumeli decu i shvatili njihove postupke moramo otići čak pet miliona godina u prošlost. Naime, ono što deca prolaze od začeća do odraslog doba nije ništa drugo nego evolucija ljudske vrste, samo jako ubrzana. Kroz svoj dugogodišnji rad s decom, dr. Harvi Karp je utvrdio da se razvoj male dece može podeliti u četiri faze. Te faze zapravo odgovaraju određenom stupnju razvoja koje je prolazila ljudska vrsta.
Četiri faze razvoja
Dete u uzrastu od 12 do 18 meseci spada u fazu pod nazivom ljupki majmunčić, koju je ljudska vrsta prošla pre pet miliona godina. Baš kao i naši pradavni preci, deca prave prve korake i počinju da korisite ruke. A majmunisanje im je najdraže – povlačenje stoljnjaka, rasipanje brašna ili guranje igračaka u zvučnike. Roditelji prohodalih beba to jako dobro znaju. A komuniciraju baš poput šimpanzi, pomoću gestova i znakova.
Između 18. i 24. meseca je faza patuljastog neandertalca, koja se odvijala pre dva miliona godina. Sada dete slaže slogove u reči i može izgovoriti čak pedeset reči. Baš kao i neandertalci, dete uči da koristi oruđe. Počinje da korisiti kašiku i da pije iz čaše. Iako je na višem stupnju razvoja, još uvek je poprilično neuredno i nespretno. Baš zato hrana ume da bude i po zidovima, a više vode iscuri niz bradu nego u mala usta. Međutim, može bolje da pokreće prste i šaku, a samim tim i čvršće da drži predmete, pa ima bolju ravnotežu. Shvata svoje nove mogućnosti i zbog toga postaje umišljeno, tvrdoglavo, nepopustljivo i ratoborno. Upravo zbog toga je proizašao naziv strašna druga godina.
U uzrastu od 24. do 36. meseca je faza pametnog pećinskog deteta koja se odvijala prije sto pedeset hiljada godina. Dete zna oko sto pedeset reči i obožava da priča. To je i razdoblje stvaranja prvih prijateljstava, razvoja saradnje i planiranja. Recimo, kada dete treba da obavi nuždu, a želi izbeći tutu, obično isplanira gde je najbolje sakriti se. Upravo su tako nešto radili i naši preci. Dogovorom i saradnjom su utvrdili da je jedan ćošak pećine namenjen za obavljanje nužde. Iako je u ovoj fazi dete mnogo uljudnije, reakcije poput udaranja i griženja su česte kada je ljuto.
I na kraju konačno sledi najuljudnija faza svestranog seljanina koja se odvijala pre otprilike šezdeset hiljada godina. To je razdoblje između 36. i 48. meseca, kada dete prosto ne prestaje da priča jer želi da upotrebi sve reči koje zna, njih oko hiljadu. Dolazi do ogromog fizičkog i intelektualnog razvoja. Razvija se sposobnost upoređivanja. Dete počinje da shvata da je malo i slabije u odnosu na druge. Otkriva na koji način može da zaobiđe postavljena pravila i shvata da baš nema kontrolu nad okolinom. Ono opet želi da bude malo jer mu je život bio sigurniji i lakši, a opet želi da bude veliko kako bi moglo da radi sve ono što mogu i odrasli.
Ovo shvatanje deteta nam daje uvid u razloge dečjeg ponašanja i uveliko olakšava komunikaciju koja je bitno drugačija nego s odraslima i velikom decom. Naime, deca često osećaju da ih niko ne razume i zato se ljute i imaju napade besa. Uz dečji jezik pun ponavljanja, kratkih rečenica, mimike, gestova i odgovarajućeg tona glasa, vrlo lako može da se izbegne.
Izvor: Klokanica.hr
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.