Kroz svoj dugogodišnji rad s decom, poznati američki pedijatar dr. Harvi Karp je utvrdio da se razvoj male dece može podeliti u četiri faze koje predstavljaju evoluciju ljudske vrste, samo jako ubrzanu
Piše: Iva Brčić
Da bi razumeli decu i shvatili njihove postupke moramo otići čak pet miliona godina u prošlost. Naime, ono što deca prolaze od začeća do odraslog doba nije ništa drugo nego evolucija ljudske vrste, samo jako ubrzana. Kroz svoj dugogodišnji rad s decom, dr. Harvi Karp je utvrdio da se razvoj male dece može podeliti u četiri faze. Te faze zapravo odgovaraju određenom stupnju razvoja koje je prolazila ljudska vrsta.
Četiri faze razvoja
Dete u uzrastu od 12 do 18 meseci spada u fazu pod nazivom ljupki majmunčić, koju je ljudska vrsta prošla pre pet miliona godina. Baš kao i naši pradavni preci, deca prave prve korake i počinju da korisite ruke. A majmunisanje im je najdraže – povlačenje stoljnjaka, rasipanje brašna ili guranje igračaka u zvučnike. Roditelji prohodalih beba to jako dobro znaju. A komuniciraju baš poput šimpanzi, pomoću gestova i znakova.
Između 18. i 24. meseca je faza patuljastog neandertalca, koja se odvijala pre dva miliona godina. Sada dete slaže slogove u reči i može izgovoriti čak pedeset reči. Baš kao i neandertalci, dete uči da koristi oruđe. Počinje da korisiti kašiku i da pije iz čaše. Iako je na višem stupnju razvoja, još uvek je poprilično neuredno i nespretno. Baš zato hrana ume da bude i po zidovima, a više vode iscuri niz bradu nego u mala usta. Međutim, može bolje da pokreće prste i šaku, a samim tim i čvršće da drži predmete, pa ima bolju ravnotežu. Shvata svoje nove mogućnosti i zbog toga postaje umišljeno, tvrdoglavo, nepopustljivo i ratoborno. Upravo zbog toga je proizašao naziv strašna druga godina.
U uzrastu od 24. do 36. meseca je faza pametnog pećinskog deteta koja se odvijala prije sto pedeset hiljada godina. Dete zna oko sto pedeset reči i obožava da priča. To je i razdoblje stvaranja prvih prijateljstava, razvoja saradnje i planiranja. Recimo, kada dete treba da obavi nuždu, a želi izbeći tutu, obično isplanira gde je najbolje sakriti se. Upravo su tako nešto radili i naši preci. Dogovorom i saradnjom su utvrdili da je jedan ćošak pećine namenjen za obavljanje nužde. Iako je u ovoj fazi dete mnogo uljudnije, reakcije poput udaranja i griženja su česte kada je ljuto.
I na kraju konačno sledi najuljudnija faza svestranog seljanina koja se odvijala pre otprilike šezdeset hiljada godina. To je razdoblje između 36. i 48. meseca, kada dete prosto ne prestaje da priča jer želi da upotrebi sve reči koje zna, njih oko hiljadu. Dolazi do ogromog fizičkog i intelektualnog razvoja. Razvija se sposobnost upoređivanja. Dete počinje da shvata da je malo i slabije u odnosu na druge. Otkriva na koji način može da zaobiđe postavljena pravila i shvata da baš nema kontrolu nad okolinom. Ono opet želi da bude malo jer mu je život bio sigurniji i lakši, a opet želi da bude veliko kako bi moglo da radi sve ono što mogu i odrasli.
Ovo shvatanje deteta nam daje uvid u razloge dečjeg ponašanja i uveliko olakšava komunikaciju koja je bitno drugačija nego s odraslima i velikom decom. Naime, deca često osećaju da ih niko ne razume i zato se ljute i imaju napade besa. Uz dečji jezik pun ponavljanja, kratkih rečenica, mimike, gestova i odgovarajućeg tona glasa, vrlo lako može da se izbegne.
Izvor: Klokanica.hr
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Nema komentara.