Šta je grčko-srpski metod vaspitanja?

Ovo je tekst koji je pisala mlada žena koja živi u Americi, a koja je poreklom Grkinja. Odmah se oseti sličnost u mentalitetu.

Način na koji vaspitavamo decu zavisi od mnogo faktora a jedan od najvažnijih je i kultura zemlje iz koje dolazimo. Jedna od najsličnijih našoj je i grčka kultura. Najviše po načinu na koji kore svoju decu. Ovo je tekst koji je pisala mlada žena koja živi u Americi, a koja je poreklom Grkinja. Odmah se oseti sličnost u mentalitetu :).

Da ne ulepšavamo stvari. Grci svoju decu disciplinuju na tri načina: zastrašivanjem, pretnjama, prenaglašenim sujeverjem (ako uradiš to i to, umreće ti majka).

- Advertisement -

Pročitajte i: 5 lekcija Amiša o roditeljstvu

Nikad mi ovo nije bilo jasnije nego tog dana u supermarketu kada sam videla sedmogodišnjaka kako pravi scenu. Pobacao je TikTak bombonice iz rafa, uhvatio kesu čipsa koja mu je bila na dohvat ruke i gađao svoju porodicu koja je mirno čekala u redu. Njegova majka je odreagovala tako što je mirno spustila torbu u kolica, prišla mu i čučnula tako da  budu „jednaki”. Mislila sam da će ga uhvatiti za uši i izvući napolje. Ali pogrešila sam. Jednostavno ga je pitala šta nije u redu, odbrojala dva puta do deset i dala mu telefon jer je znala da će ga to umiriti u tom trenutku. Ovo nije grčki, pa ni srpski roditelj iz kalupa po kojem ih obično prave. Ovo je nešto sasvim drugo.

Zbunjujuće i fascinantno istovremeno.

Pa gde su tu pretnje batinama? Ili pretnje da će zvati oca ili policiju? Verovatno je fraza „evo dolazi policija pa ćeš videti” jedno od najčešćih oružja svakog roditelja za borbu protiv dečjih nestašluka. Trebalo mi je mnogo vremena da shvatim da policiju zapravo zapošljava grad, a ne moji roditelji.

Ako postoji nešto što grčki roditelji više vole od grandioznih i strašnih pretnji policijom, onda su to pretnje strašnim nasiljem. Ako su vam roditelji Grci ili Srbi, rođeni pre 50 i više godina, onda imate stopostotne šanse da je svaki vaš ispad u javnosti bio praćen sledećim pretnjama:

spot_img

Najnovije

O čemu pričate sa decom na kraju školske godine

Jer ono što dete čuje na kraju školske godine često se ne odnosi samo na školu.

Zašto su deca često privučena junacima koji krše pravila?

Kada vidi junaka koji krši pravila, dete ne razmišlja: „Super, i ja ću sada biti bezobrazan.“

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Vremenom, kako deca u ovakvim porodicama bivaju starija, taj odnos sa roditeljem doživljavaju kao obavezu i breme sa kojim ne znaju kako izaći na kraj.

Učenice iz Srbije osvojile dve medalje na Evropskoj olimpijadi iz informatike

Evropska olimpijada iz informatike za devojke održana je u Čezenatiku, od 12. do 18. maja, a okupila je 248 takmičarki iz 68 zemalja.

Ideja o „učionici bez zidova“ – kao rešenje za uspešnije učenje

Projekat „Povratak prirodi – Beremo, merimo, stvaramo u prirodi i učimo i odmaramo“ učiteljice Mirjana Mihok i Snežana Cvetinović uspešno realizuju već tri godine, kontinuirano unapređujući koncept „učionice bez zidova“ i integrisanog učenja u prirodi

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img