Većina narodnih verovanja u vezi sa trudnoćom koje buduće majke čuju od starijih – samo su mitovi. Nošenje bebe nisko ne znači da je u pitanju dečak, već da su vam trbušni mišići malo popustili. Hrana za kojom žudite u trudnoći neće se pojaviti u obliku belega na bebinoj koži. Duge šetnje neće provocirati porođaj. A pun mesec nikako ne utiče na termin.
Međutim, poslednjih godina nekoliko studija pokazalo je da postoje drevna verovanja u vezi sa trudnoćom koja zapravo imaju svoju naučnu težinu. Evo u čemu su naši stari bili u pravu:
Naučnici ne znaju zašto je tako, ali analiza preko 8.000 porođaja u jednoj irskoj bolnici između 1997. i 2000, pokazala je da su se dečaci rađali u proseku za nešto više od šest sati, a devojčice za nešto manje od šest sati. Majke dečaka takođe su češće doživljavale komplikacije tokom porođaja, i u 6% slučajeva porođaj se završavao carskim rezom a korišćenjem forcepsa u 8% slučajeva, dok su majke devojčica morale da se porode carskim rezom u 4% slučajeva, a forceps je korišćen u 6% slučajeva. Sveukupno, 29% rođenja dečaka zahtevalo je dodatne mere, dok je kod devojčica to bilo u 24% porođaja.
Moguće je da je razlog za to veća prosečna težina dečaka. Mala studija iz 2003. pokazala je da žene koje su trudne sa muškom decom unose više kalorija tokom trudnoće, što znači da su dečaci zahtevniji čak i pre porođaja.