spot_img
spot_img

Zašto neke mame rađaju samo dečake ili samo devojčice?

Ako ste primetili da neke porodice imaju isključivo dečake ili samo devojčice, verovatno ste pomislili da je to stvar puke slučajnosti.

Ako ste primetili da neke porodice imaju isključivo dečake ili samo devojčice, verovatno ste pomislili da je to stvar puke slučajnosti. Međutim, naučnici sve više ukazuju na to da iza ovakvog „slučajnog“ obrazca može stajati nešto mnogo dublje – genetika, biologija i hormoni.

Nije sve do sreće

Tradicionalno, smatralo se da je pol deteta čista lutrija – kao da bacate novčić: 50% šanse za devojčicu, 50% za dečaka. Ipak, nova istraživanja pokazuju da kod nekih ljudi postoji veća verovatnoća da će imati decu istog pola.

- Advertisement -

Zašto je važno da pevate bebi?


Jedna od teorija je da muškarci mogu nositi genetsku predispoziciju da češće proizvode spermatozoide sa X ili Y hromozomom – što direktno utiče na pol deteta. Ako muškarac nosi više Y spermatozoida, veće su šanse za dečake, dok veća prisutnost X spermatozoida povećava šansu za devojčice.

Foto: Canva

Starost majke kao faktor

Još jedan zanimljiv faktor je starost majke. Naime, hormonska ravnoteža žene se menja s godinama, a te promene mogu uticati na to koji tip spermatozoida će imati veću šansu da oplodi jajnu ćeliju. Na primer, neka istraživanja ukazuju da mlađe žene imaju nešto veće šanse da dobiju dečake, dok starije žene imaju veću verovatnoću za devojčice – mada su ove razlike suptilne.


Kad mama nestane pa se pojavi: šta beba tada uči?


Porodični obrasci

Naučnici takođe proučavaju porodične obrasce i genetiku koja se prenosi kroz generacije. Na primer, ako u porodici postoji duga linija muškaraca koji su imali isključivo sinove, moguće je da se taj obrazac nasleđuje kroz gene koji utiču na pol deteta. Isto važi i za porodice sa generacijama devojčica.

Više od sreće – ali i dalje misterija

Iako još uvek nemamo konačan odgovor zašto neka porodica ima samo dečake ili samo devojčice, jasno je da genetika i biologija imaju više udela u tome nego što se ranije mislilo. Ipak, priroda ostaje misteriozna i nepredvidiva – i upravo u tome je i njena lepota.

spot_img
spot_img

Najnovije

POČINJE GLASANJE ZA NAGRADU PUBLIKE NASTAVNIČKE NAGRADE “PROSVETITELJ” FONDACIJE ALEK KAVČIĆ

Dobitnik Nagrade publike, uz priznanja namenjena polufinalistima, dobiće i dodatnu novčanu nagradu od 300.000 dinara, a ime pobednika biće saopšteno 8. oktobra na svečanoj ceremoniji dodele Nagrade „Prosvetitelj“.

Šta je esDnevnik i čemu služi: Šta sve roditelji mogu da provere?

Nekada su roditelji informacije o ocenama, izostancima i ponašanju deteta najčešće dobijali na roditeljskim sastancima, tokom individualnih razgovora sa nastavnicima ili od samog deteta. Danas im je veliki deo podataka o školovanju dostupan putem esDnevnika.

DAN RANOG DETINJSTVA 2026: DETINJSTVO NE MOŽE DA ČEKA!

Šesti Dan ranog detinjstva spojio igru, umetnost i održivost u Muzeju afričke umetnosti

Deca zaslužuju ambijent zbog kojeg će se radovati povratku u skolu

Septembar treba da bude mesec radosti zbog povratka u društvenu sredinu koja ceni različitosti, neguje ravnopravnost i podstiče individualne potencijale.

Adaptacija na vrtić: Od prvih suza do „mogu li još pet minuta?“

Šta predstavlja proces adaptacije na vrtić i kako može da izgleda, koliko traje i šta bi to roditelji trebalo da očekuju - tema je o kojoj govori Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorka PU "Mala škola"

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img