Za školske klupe stasalo oko 70.000 mališana

Upis u prvi razred zvanično traje od prvog aprila do kraja maja, ali praktično je počeo u martu i neće se završiti do septembra. – Osmoletke u obavezi da prime buduće školarce koji im prema mestu stanovanja pripadaju

Autor: Milenija Simić-Miladinović

U prvi razred osnovne škole ove godine upisuju se sadašnji predškolci koji će do septembra napuniti najmanje šest i po a najviše sedam i po godina.

- Advertisement -

To su devojčice i dečaci rođeni od prvog marta 2010. do kraja februara 2011. godine.

Na osnovu statističkih podataka o broju dece koja su rođena u tom periodu, ali i broja dece koja u ovoj radnoj godini pohađaju obavezan pripremni predškolski program, oko 70.000 mališana u Srbiji stasalo je za školske klupe, procena je Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Upis prvaka, zvanično, uvek počinje prvog aprila i traje dva meseca. Škole se datog roka uglavnom ne pridržavaju striktno. Još prošlog meseca (u martu) osmoletke u Nišu i Loznici, recimo, počele su da primaju buduću najmlađu generaciju. Ali i kad prođe maj, većina osnovnih škola širom Srbije nastaviće da organizuje testiranja kod pedagoga i psihologa i popunjava klupe namenjene prvacima dok ne počne naredna školska godina.

– Najviše prvaka upiše se u predviđenom dvomesečnom roku, ali uvek bude pojedinih koji budu primljeni u junu ili u avgustu. Često se u praksi događa, na primer, da početkom školske godine, u septembru i oktobru, u prvi razred upisujemo mališane iz društveno osetljivih grupa i bez dokumentacije koja je inače potrebna – pojašnjava Robert Džunić, direktor Osnovne škole „Kralj Petar Prvi” iz Niša.

Izvesno je da će biti mesta za sve prvake. Osnovno obrazovanje je obavezno. Roditeljima je zakonom zaprećena novčana kazna od 5.000 do 50.000 dinara ako namerno ili bez opravdanog razloga ne upišu dete osnovnu školu.

Obaveza osnovnih škola je da u prvom razredu obezbede mesto za devojčice i dečake koji im prema mestu stanovanja pripadaju. Propisi predviđaju da đaci na osnovu prebivališta budu upisani u najbliže osmoletke kao prioriteti. Ukoliko posle prijema prvaka, koji školi teritorijalno pripadaju, ostane slobodnih mesta u kućama znanja one mogu da upišu i školarce van svog područja, na osnovu zahteva roditelja. Takvim molbama još pre mesec dana „zatrpane” su najpopularnije škole, naročito u većim gradovima. Roditeljska opsada upisne komisije u osmoletkama na glasu ne jenjava ni kad im rukovodstvo škole objasni da je kapacitet ograničen i da neće moći da izađu u susret svim zahtevima. Primer za to već godinama je OŠ „Drinka Pavlović” u Beogradu. Pre zvaničnog početka upisa prvaka, ovoga puta, dobila je više od 150 zahteva roditelja da upiše njihove mališane, iako joj teritorijalno ne pripadaju. A ona ima ukupno 120 mesta za školarce koji će prvi put sesti u đačke klupe u septembru. Da bi održala kvalitet nastave, po kome je čuvena, ona ne može da upiše više od četiri odeljenja prvaka, potvrđuje Jole Bulatović, direktor OŠ „Drinka Pavlović”. Kvalitet nastavnog kadra, uslovi za boravak i rad, korišćenje savremenih učila, rezultati osnovaca na završnom ispitu, ponuda stranih jezika i vannastavnih programa, usluga produženog boravka u mlađim razredima i ishrana za učenike – često su za roditelje važniji nego blizina škole kada odlučuju gde će im dete sticati osmogodišnje obrazovanje.

- Advertisement -

Kad pribave dokumenta potrebna za upis prvaka – krštenicu deteta, uverenje o prebivalištu, izveštaj lekara o obavljenom zdravstvenom pregledu i potvrdu da je pohađalo obavezan pripremni predškolski program – mame i tate u školi zakazuju testiranje budućeg đaka kod psihologa ili pedagoga. Na osnovu rezultata testiranja formiraju se odeljenja ujednačena po polu, sposobnostima i sklonostima đaka.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img