Evo koje rizike carski rez nosi za dete, ako nije neophodan

Svetska zdravstvena organizacija smatra da bi samo 16 odsto svih porođaja trebalo da bude izvedeno carskim rezom. U Srbiji je, međutim, ta brojka dva i po puta veća.

Svetska zdravstvena organizacija smatra da bi samo 16 odsto svih porođaja trebalo da bude izvedeno carskim rezom. U Srbiji je, međutim, ta brojka dva i po puta veća. Po podacima Instituta za javno zdravlje „Batut“, tokom prošle godine u našim porodilištima obavljeno je 63.855 porođaja, a gotovo 40 odsto beba na svet je došlo carskim rezom!

Kako pišu „Novosti“, ginekolozi tvrde da broj carskih rezova, iz godine u godinu, vrtoglavo raste, pa je sada višestruko veći nego pre dve decenije. Čak se i trudnice sa svim parametrima normalne trudnoće – porađaju u operacionim salama.

- Advertisement -

Akušeri, međutim, upozoravaju da carski rez, ako nije medicinski opravdan, nikako nije preporučljiv i bolji u odnosu na prirodan porođaj. Po rečima prof. dr Ljiljane Mirković, načelnice akušerske intenzivne nege Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije, carski rez treba raditi isključivo kada medicina kaže da je to neophodno.

– Činjenica je da se u Srbiji beleži izrazit porast broja carskih rezova i da je trenutna brojka od bezmalo 40 odsto, neprihvatljiva. U svim zemljama Zapada koje takođe beleže porast broja carskih rezova, publikovane su nacionalne smernice za bezbedno smanjivanje njihovog broja. Prvi korak ka smanjivanju broja carskih rezova je tačno praćenje njihovog broja na nacionalnom nivou. Drugi je uvođenje klasifikacije indikacija za carski rez – kaže dr Mirković.

Deca rođena carskim rezom imaju više rizika

Više je razloga, po mišljenju dr Mirković, inače i profesora Medicinskog fakulteta, zašto je neprihvatljiv ovako visok procenat carskih rezova.

– Pre svega, carski rez je hitna hirurška operacija kojom se spasavaju život žene ili fetusa, u porođaju. Komplikacije kao što su krvarenja, infekcije i tromboze krvnih sudova češće su kod operisanih žena, a veća je i smrtnost u toj grupi porodilja. Deca rođena carskim rezom su u kasnijem životu izložena većem riziku za pojavu astme i nekih drugih autoimunih oboljenja. U sledećoj trudnoći žene sa carskim rezom imaju veću šansu za pojavu nisko usađene posteljice – objašnjava sagovornica „Novosti“.

Faktori koji najviše doprinose učestalosti ove operacije su – neadekvatna materična aktivnost, prethodni carski rez, karlični stav ploda, patnja ploda, prenesena trudnoća, višeplodna trudnoća… Carski rez je akušerska operacija kojom se hirurškim putem završava porođaj i spada u najvažnije operacije koje se izvode u ginekologiji i akušerstvu. Takođe, spada u jednu od deset najčešćih velikih operacija.

- Advertisement -

Učestale rizične trudnoće

– Promenilo se mnogo toga poslednjih decenija što može objasniti učestaliju pojavu rizičnih trudnoća, o čemu nažalost, u Srbiji ne postoji jasna evidencija. Žene rađaju u kasnijim godinama sa više manjih ili većih, latentnih ili manifestnih oboljenja, više je multiplih trudnoća kao rezultat asistiranih reproduktivnih tehnologija, trudnice su češće gojazne i sa većim brojem štetnih navika. U razvijenim zemljama se beleži porast učestalosti hipertenzije i dijabetesa u trudnoći čak za 25 odsto – navodi dr Mirković.

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

Kako da prestanete sve da kontrolišete

U modernom svetu punom obaveza, mobilnh telefona i beskrajnih „to...

Revolucija u porodilištu: Izum automehaničara koji olakšava porođaj stigao u bolnice širom Evrope

Inspirisan trikom za vađenje pampura iz vinske boce, argentinski automehaničar Horhe Odon stvorio je uređaj koji se smatra prvom velikom inovacijom u asistiranom porođaju još od pedesetih godina. Njegov izum sada se koristi u evropskim bolnicama, nudeći nežniju alternativu forcepsu i vakuumu.

Dojave o bombama u školama u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu…: Deo škola pregledan, dojave bile lažne

Više škola u Novom Sadu i Južnobačkom okrugu, kao i u Subotici, Zrenjaninu i drugim gradovima, danas je dobilo elektronsku poruku sa dojavom o postavljenoj bombi, saznaje Dnevnik.

Svetski dan bicikla – dva točka koja menjaju svet

Svake godine 3. juna obeležava se Svetski dan bicikla, dan posvećen jednom od najjednostavnijih, najzdravijih i najkorisnijih prevoznih sredstava koje je čovek ikada napravio.

Bezbednost dece na biciklu – šta kaže Zakon o saobraćaju?

U anketi na koju su odgovarali pratioci našeg Instagram profila došli smo do zaključka da većina dece kod nas ne nosi kacigu dok vozi bicikl

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img