Škola u Nišu primenjuje masažu za decu kao metod prevencije vršnjačkog nasilja

Cilj je pre svega opuštanje i međusobno uvažavanje, druženje na zdrav i adekvatan način.

Ivana Anđelković

Masaža za decu (MISP) je britanski nacionalni program koji se koristi za prevenciju vršnjačkog nasilja i obuhvata uzrast od šest do 12 godina, a niška Osnovna škola „Njegoš“ prva je državna škola u Srbiji koja je počela da primenjuje ovaj program. Dozvolu za sprovođenje programa masaže za decu odobrilo je Ministarstvo prosvete, a profesorka flaute Marija Mitić iz Niša licencirani je instruktor za sprovođenje programa.

- Advertisement -

Osnovci u „Njegošu“ s oduševljenjem su prihvatili program MISP, a već na prvom času savladali su tri pokreta od ukupno 15, koliko ih ima.

– MISP je odličan način da deca nauče na svojim vršnjacima da stisak nije isto što i zagrljaj, da nauče pravilno disanje i da ih na ovaj način animiramo kako da se ponašaju prema vršnjacima. Celokupan program masaže za uzrast šest do 10 godina obuhvata 15 pokreta koji su jasno utvrđeni, kao i redosled kojim se uče i primenjuju. Imaće pet časova, nakon toga će moći ove pokrete i čitav program da koriste pred usvajanje novog gradiva ili kada je atmosfera takva da je potrebno relaksirati decu – objašnjava Mitićeva za „Blic“.

Cilj je pre svega opuštanje i međusobno uvažavanje, druženje na zdrav i adekvatan način. Ovim putem mališani masiraju jedni druge i uče da razliku udarac i stisak od prijatnog dodira. Dok instruktorka pokazuje na odrasloj osobi kako se izvode pokreti masaže, deca masiraju jedna drugu.

– Ovako oni uče pravilno disanje, saznaju da jasno i precizno prepoznaju svoja osećanja, da kažu da li im nešto prija ili ne. Dodir je jako važan u svakodnevnom životu svima nama, mi ih kroz ovu vrstu masaže učimo da oni slobodno kažu koja vrsta dodira im prija, na koji način, ili da im ne prija uopšte. Učimo ih da slobodno mogu da izraze svoje mišljenje, zato se radi u grupi vršnjaka i zbog toga je i sam cilj da dete masira dete. Ja kad to radim, to činim na profesoru, dakle odrasloj osobi, a oni to rade međusobno, odnosno vršnjački. Svakako u bezbednim zonama, obučeni i ti pokreti koji se izvode ne mogu ih povrediti – dodaje nastavnica.

Pre nego što je program počeo da se primenjuje u školi roditelji učenika dali su saglasnost, a instruktorka objašnjava da su i deca i roditelji oduševljeni.

– Program se primenuje na deci do 12. godine, a ja to činim do 10. To je uzrast kada ih je lako animirati, kada im od malih nogu možete ukazati da bi trebalo da budu pažljivi u ophođenju sa svojim vršnjacima, tako da oni kasnije mogu nastaviti to da primenjuju. Oni su sve prihvatili kao zabavu, tako da kroz igru uče – zaključuje instruktorka.

- Advertisement -

U OŠ „Njegoš“ se nadaju da će program smanjiti stres i napetost kod dece.

Direktor škole Bojan Krstić objašnjava za „Blic“ da je program potpuno bezbedan i odobren i od Ministarstva prosvete, a s obzirom na to da je u inostranstvu smanjenja stopa vršnjačkog nasilja upravo ovim programom te da je povećana koncentracije i da se bolje uči, oni su ga spremno prihvatili.

– Deca su pod stresom, neka dolaze u školu tužna, neka besna, pa može da se desi da pokušaju da kanališu svoja osećanja putem agresije. Na ovaj način ona se opuštaju i postaju otvorenija da jasno kažu šta im prija, a šta ne, tako da verujem da će biti od koristi. Roditelji su dali saglasnost, deci se dopada. Savremeno doba zahteva i savremen pristup u učenju, tako da nema razloga ne pokušati – zaključuje Krstić.

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

Profesorka književnosti upozorava: Bez čitalačkih navika nema ni uspešnog učenja

Mnogo važnije od samog broja bodova na završnom ispitu jeste da učenici razviju navike koje će im pomoći u daljem školovanju – sposobnost da čitaju sa razumevanjem, kritički razmišljaju i samostalno usvajaju nova znanja - naglašava profesorka Jovana Reba

Učenici iz Srbije osvojili pet medalja na Evropskoj olimpijadi iz fizike

Učenici iz Srbije takmičili su se na jubilarnoj desetoj evropskoj olimpijadi iz fizike EuPhO 2026 u Geteborgu

Marija Bulajić Škuletić: Odgajanje dece nije projekat koji može, a ne mora uspeti i od kojeg možemo dići ruke kad se zamorimo

Doneti dete na svet tek je prvi stepenik u preuzimanju odgovorne uloge roditeljstva. Dati svoj puni doprinos u procesu socijalizacije i razvoja samostalne ličnosti uz puno uvažavanje ličnih osobenosti, ali i moralnih načela – proces je koji traje godinama, i to bez pauza.

Pet grešaka koje osmaci i roditelji najčešće prave prilikom popunjavanja liste želja

Dobra vest je da se većina njih može lako izbeći uz malo informisanja i pažljivo planiranje.

Šifre obrazovnih profila i zdravstveni uslovi: šta treba proveriti pre popunjavanja liste želja

Prilikom sastavljanja liste želja, potrebno je obratiti posebnu pažnju na šifre obrazovnih profila, jer se upravo one unose prilikom prijavljivanja želja. Svaki obrazovni profil ima jedinstvenu šifru koja mora biti tačno navedena kako bi želja bila pravilno evidentirana.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img