Možemo pomoći našoj deci da dostignu ovaj balans podučavajući ih da integrišu ono što ekspert, doktor Daniel Sigel naziva donji i gornji mozak. Mogu da koriste više funkcije mozga kako bi smirili emotivne limbičke delove. Takođe im možemo pomoći da povežu emotivniju, desnu stranu njihovog mozga sa logičnijom, levom hemisferom.
Kao što Sigel ističe u svojoj knjizi Parenting From the Inside Out, držanje predavanja deci ili pokušavanje da se dotakne njihova logika leve strane mozga neće biti delotvorno ukoliko su uznemirena ili se nalaze u ,,emotivnoj oluji“. Umesto toga, trebalo bi da utičemo na njihovu desnu stranu mozga, povezujući je sa našom desnom stranom mozga. Ovo se može postići ukoliko se potrudimo da dopremo do njih, da ostavrimo fizički kontakt, kontakt očima i obraćanje njihovim emocijama. Pokazujući razumevanje njihovih emocija, pokazujemo da ih razumemo. ,,Čini mi se da si veoma tužna zbog ovoga“, ili ,,Shvatam da te je ovo veoma naljutilo.“ Ovaj proces može pomoći našoj deci shvate kako se osećaju, i imenovanjem osećanja, sposobniji su da ih obuzdaju.
Kada se dete smiri, oslanjamo se na levu stranu mozga, logičku, da im pomogne da shvate i reše situaciju. Obezbeđivanjem ove vrste iskustva pomažemo detetu da poveže dve strane mozga, i na taj način će biti sposobniji da podešavaju svoja osećanja u budućnosti. Kada se mi ponašamo obzirno, naša deca su manje izložena traumi.
Odvojite vreme da sa svojim detetom vežbate saosećajno, prisebno i svesno ponašanje, makar par minuta ujutro ili pre spavanja i videćete koliko će rezultati toga biti značajni kako za vas, tako i za vaše dete. Postoje jednostavne vežbe koje možete praktikovati sa detetom – naučite ih da obrate pažnju na svoje disanje, koje kasnije mogu da koriste za smirivanje. Kada su veoma mladi, možete ih poleći i staviti im na stomak njihovu omiljenu plišanu životinju i pustiti ih da je ,,ljuljajući uspavaju“ dok im se stomak pomera usled sporog disanja.
I za decu i za odrasle dr Dona Rokvel preporučuje da udahnu (brojeći do 6) 6 puta, a zatim da se koncentrišu na izdisaj odbrojavajući naniže od 5 do nula. Kada izdišete možete da zamislite kako „ispuštate“ stres. Pokušajte ovo kada ste pod stresom i primetićete da ste znatno smireniji za samo nekoliko minuta.
Vežbe kao što je ova se mogu praktikovati bilo gde i bilo kada, čak i dok čekate u redu u prodavnici. Pomažu i deci i odraslima da se osećaju usredsređeno i da posmatraju svoje emocije, a da im ne dozvole da ih nadvladaju. Svi, i roditelji i deca, mogu steći osećaj unutrašnje kontrole pomoću koje ćemo bolje spoznati sebe i u skladu sa tim odlučivati o svom ponašanju. Od svih lekcija koje možemo naućiti našu decu, naučiti ih kako da budu obzirniji je poklon koji će im ostati za ceo život.
Izvor: Psychology Today
Imam neki utisak da bi ova opcija ubacivanja cerke i cipela u kolica da se ipak stigne na trening daleko vise koristila deci, nego „razumevanje“ i podrzavanje toga da se deca za paznju bore plakanjem i histerijom.