Od brige o tome da li je dete uključeno u društvo, do stresa zbog toga da li pravi prave izbore u prijateljstvu, uvek ćete osećati potrebu da se umešate.
Jedna stvar na koju uopšte nisam bila spremna kad sam postala mama je koliko ću brinuti o prijateljstvima svoje dece. Ulažete vreme i energiju u stvaranje veza za njih, upisujete ih u vrtić kako bi se „socijalizovali,“ podstičete ih da pozdrave drugu decu u parku i da dele svoje igračke. Ali brinete, čak i kada su mali.
Volela bih da mogu da kažem da ova briga nestaje kako dete raste, ali to nije slučaj. Sada, kada moja najstarija ćerka ima 10 godina, mnogo više razmišljam o njenim prijateljstvima i o tome ko su joj prijatelji.
„Prvi korak je da prioritizujete o čemu se tačno brinete kada su u pitanju prijateljstva vašeg deteta,“ kaže Maryann Davis, porodični savetnik. „Da li želite da budete uključeni kako biste znali kakvi su prijatelji vašeg dete deteta? Da li želite da budete uključeni kako biste bili sigurni da nema vršnjačkog nasilja? Ili jednostavno želite da budete uključeni kako biste se osećali prisutnim u tom delu života vašeg deteta?“
Stručnjaci ističu da je najbitnije da procenite šta vas tačno brine u vezi prijateljstava vaše dece.
„To će vam pomoći da odlučite koliko treba da budete uključeni. Ako pokušavate da zaštitite dete jer ste čuli nešto o njihovim prijateljima što vas zabrinjava, u redu pitati dete da vam objasni situaciju, tako da možete da im date savet kako da postupe. Ako jednostavno mislite da neki prijatelj loše utiče ii želite da se umešate, zapitajte se šta vas kod tog prijateljstva ili u tom odnosu posebno brine.“ dodaje ona.
Za većinu porodica, biti uključen u prijateljstva svog deteta je znači biti uključen u njihov život.
Postavljajte im pitanja i budite specifični u vezi sa time sa kim su se igrali u školi i kako se osećaju sa prijateljima.
Slušajte kada vam pričaju priče o tome šta su njihovi prijatelji radili tog dana i podstičite otvorenu komunikaciju kako bi se osećali komotno da vam pričaju o svom danu. U mom slučaju, to izgleda tako što pitam moju desetogodišnjakinju sa kim je sedela na užini, da li je radila na nekom grupnom projektu sa prijateljima, kako se njena najbolja drugarica oseća povodom odlaska svog brata ili sestre na fakultet… Sve su to pitanja koja otvaraju prostor za detaljne opise njenih prijatelja.
Ovakva komunikacija je način da se primete suptilni znaci vršnjačkog nasilja ili manipulacije, čega se roditelji najviše plaše.
Što bolje poznajete prijatelje svog deteta, to ćete im moći dati preciznije savete za buduće probleme ili izazove u prijateljstvima. „Na primer, ako čujete od svog deteta da se dvoje prijatelja u njihovoj grupi svađa i dobijete detalje, možete razgovarati s njim o tome kako se oseća zbog toga i kako bi volelo da su njihovi prijatelji rešili situaciju. To vam pruža priliku da razgovarate o različitim načinima na koje ljudi reaguju i kako takvi momenti mogu uticati na prijateljstvo — ali i kako se prijateljstva mogu oporaviti od toga,“ kaže ona.
Zaključak
Trebalo bi da budete uključeni u prijateljstva svog deteta. Trebalo bi da znate ko su njihovi prijatelji i kako se osećaju sa njima. Trebalo bi da budete u stanju da razgovarate s njima o problemima koji se pojavljuju u njihovim prijateljstvima kako biste im dali savete, ali i da verujete instinktima svog deteta kada je u pitanju izbor prijatelja.
Generalno, možete verovati da je sticanje prijatelja za dete dobra i nevina stvar. Ne morate projektovati svoje sopstvene društvene anksioznosti na njih. Većina dečijih prijateljstava su čista. Kada malo porastu, verovatnije je da će se pojaviti složenije situacije, a do tada biste već trebali imati otvorenu liniju komunikacije kako bi vam se dete poverilo o svojim brigama i problemima s prijateljima.
Izgradnja samopouzdanja kod deteta i osnaživanje da donosi dobre odluke pomoći će mu da se snađe u prijateljstvima.
Učeći dete kako bi trebalo da bude tretirano, kako da se zauzme za sebe i ukaže na loše ponašanje drugih, pomoći će mu u izboru prijatelja čak i ako vi niste u blizini.
Dakle, razgovarajte sa svojom decom. Pitajte ih o njihovim prijateljima. Upoznajte se sa njima. Pozovite ih kod kuće i pričajte o njihovom školskom danu i o tome šta im se sviđa kod časova i nastavnika. Kada prijatelji vašeg deteta i vas vide kao pouzdanu osobu, možete se potpuno osećati uključenim u njihova prijateljstva bez potrebe da se mešate.
Izvor: https://www.scarymommy.com/
