Nerealno je očekivati da će nevakcinisani roditelji biti spremni da vakcinišu svoju decu
U škole će prvog septembra sesti svi đaci u Srbiji, nastava će trajati 45 minuta, a u zavisnosti od epidemijske situacije, ukrštanja podataka zasnovanih na broju zaraženih, procenta pozitivnih testova i mera prevencije u obrazovnim ustanovama, prelaziće se na tri modela njihovog funkcionisanja. Dok se neki roditelji raduju jer će deca napokon imati normalnu nastavu, mnogo je onih koji strahuju od zaražavanja virusom korona, budući da lekari očekuju da će u septembru u našoj zemlji biti po 5.000 obolelih na dnevnom nivou. S druge strane, u Srbiji je odobrena vakcinacija protiv korone dece starije od 12 godina, ali je mali broj roditelja koji žele da vakcinišu mališane.
U razgovoru za „Politiku” profesor dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije, kaže da je dobro što će škole krenuti normalnim tempom rada i da je napravljen „model semafora”, po kojem će se nastava dalje odvijati ukoliko dođe do pojave obolele dece u njima.
S obzirom na nepovoljnu epidemijsku situaciju u zemlji, mislite li da je u ovom trenutku najbolje da deca krenu u školu i pohađaju klasičnu nastavu?
Prema svim epidemiološkim studijama koje su rađene prošle godine, procenat zaražavanja školske dece i adolescenata tokom perioda u kojem se nije išlo u školu, a da nije bio kompletni „lokdaun”, bio je veći. To znači da su deca bila bezbednija u školama nego kada su se sastajala i igrala mimo škole. Treba imati na umu i da je obrazovanje prioritet svakog društva, a 2020. godine je na planeti milijardu i po dece ostalo bez škole. Nekoliko stvari primećeno je u svetu kada se nije išlo u školu. Došlo je do porasta porodičnog nasilja za vreme „lokdauna”, zatim seksualnog zlostavljanja, povreda u kućama, brakova maloletnika, a u nekim sredinama i do gladovanja dece koja su navikla da glavni obrok dobijaju u školama, u koje nije bilo moguće ići. To kod nas, na sreću, nije bio slučaj.
Hoće li se poboljšati epidemijska situacija ako se sada u većoj meri deca vakcinišu protiv kovida 19?
Verovatno neću ništa pametno reći ako kažem da smo već u tome zakasnili. Udruženje pedijatara Srbije bilo je jedno od prvih strukovnih udruženja u Evropi koje je dalo preporuku za vakcinaciju dece još polovinom juna. Da smo tada dobro krenuli sa vakcinacijom, do sada bismo imali znatan broj vakcinisanih i epidemijsku situaciju na zavidnom nivou. Međutim, to se nije desilo. Da se više od 75 odsto mališana imunizovalo, sada ne bismo pričali ni o tome zašto moraju da nose maske i kada.
Koliko je dece do sada imunizovano protiv korone u Srbiji?
Video sam podatak da je oko 4.000 dece primilo vakcinu. To je malo i na nivou je statističke greške. Faktički, to znači da je manje od dva odsto dece zapravo vakcinisano ukoliko se gledaju deca uzrasta od 12 do 15 godina. Očigledno je da je ovde reč o jednoj velikoj zatucanosti ljudi, iako je 21. vek, koja je nedopustiva, jer je vakcinacija bezbedna i ispitana i bez sumnje donosi korist čitavom društvu. Vakcinisano je malo mladih ljudi i roditelja školske dece, pa je nerealno očekivati da će oni biti spremni da vakcinišu svoju decu kad nisu hteli ni sami to da obave. Neophodno je sprovesti edukaciju da ljudi dobiju adekvatne informacije zasnovane na činjenicama, a ne na objavama i tabloidnim komentarima.
Koji su glavni razlozi zbog kojih se roditelji plaše da vakcinišu decu?
Ne znam. Pretpostavljam da je reč o antivakserskom uticaju na ljude. To je posledica ukupne društvene situacije i tabloidizacije čitavog našeg života. Treba snažno pokušati nešto da se taj stav promeni kod njih. Kod dece se mnogo lakše može formirati pravilan stav. Istraživanja u EU pokazala su da su stariji od 14 godina u tri četvrtine slučajeva pokazali pozitivan stav prema vakcinaciji i nisu imali ništa protiv toga da se vakcinišu.
Da li je tačno da ima i roditelja koji odvraćaju decu od vakcinacije?
Na to ne možemo na utičemo. Našim pravnim propisima i zakonskim aktima definisano je da mora da postoji saglasnost roditelja za decu do 16 godina. Stariji mogu sami da donesu odluku. Mislim da bi bilo normalno da roditelji porazgovaraju s decom i da koliko-toliko prihvate relevantan stav dece. U Holandiji su propisi takvi da deca starija od 12 godina mogu sama da donesu takvu odluku. To je ipak preavangardno u ovom trenutku za naše društvo.
Kod nas ima slučajeva da roditelji brane i studentima da se imunizuju.
To je odraz činjenice da smo u načelu i dalje duboko patrijarhalno i konzervativno društvo, gde se podrazumeva da deca žive s roditeljima do 35. godine.
Jedna od najvećih nedoumica roditelja je da li će dete imati neke posledice vakcinacije koje će uticati na njegov dalji rast i razvoj. Kakvo je vaše mišljenje o tome?
Korona je nova bolest. Ne postoji osoba na ovom svetu koja može da pruži stopostotnu garanciju. Ali, garancije ne postoje ni za druge bolesti. Istraživanja su pokazala blage lokalne reakcije posle vakcinacije dece, to jest kod nekih se javio bol u ruci koji je trajao od 12 do 24 sata, što je neznatno u odnosu na korist koju donosi vakcinacija. Na primer, u Sloveniji je već vakcinisano 19.000 dece, i samo 70 njih imalo je blage reakcije, poput bola u ruci koji je brzo prošao. Vakcina protiv korone ima mnogo manje neželjenih efekata u odnosu na neka druga cepiva.
Ipak, ima mišljenja kako posledice mogu da se vide tek posle nekoliko godina i da vakcina može da utiče na reproduktivno zdravlje.
Voleo bih da vidim barem jedan dokaz koji bi potvrdio tu tezu. Možemo da budemo paranoidni, ali je sigurno da su deca i odrasli koji su vakcinisani mnogo zaštićeniji od dobijanja korone, manje obolevaju i nemaju težak oblik bolesti, a samim tim imaju mnogo veće šanse da prežive ukoliko se razbole.
Smatrate li da cepivo treba da dobiju sva deca ili samo mališani koji već imaju neke hronične bolesti?
Naše udruženje je dalo preporuku o tome i na Vladi Srbije je da to usvoji. Mi smatramo da treba vakcinisati svu decu stariju od 12 godina, a ne samo one koji imaju zdravstvene probleme. Naša preporuka je zasnovana na dokazima o izuzetnoj efikasnosti vakcine, koja iznosi više od 95 odsto. Ima podataka da čak štiti i više od 97 odsto populaciju u tom uzrastu. To je impresivno. To je usvojeno i u drugim evropskim zemljama.
Očekujete li da će nadležni uskoro usvojiti vašu preporuku?
Izneo sam naše stavove na Kriznom štabu za suzbijanje kovida 19. To je vrlo dobro prihvaćeno. Pismo sam uputio i Nacionalnom telu za imunizaciju. To je put kojim treba ići. Ukoliko bi krenula masovnija vakcinacija dece, treba osmisliti modele rada, jer decu ne treba imunizovati na vakcinalnim punktovima za odrasle. Pitanje je da li da se to nastavi na pedijatrijskim odeljenjima kao do sada ili da se možda organizuje u školama. U taj deo ne „ulazim” jer to prevazilazi nadležnost našeg udruženja. Veoma je važno da se prvo vakcinišu odrasli građani, roditelji dece, a uporedo s njima i mališani.
Mislite li da će se omasoviti vakcinacija dece uprkos činjenici da su neki lekari pokrenuli peticiju upravo protiv imunizacije najmlađih?
Mislim da je oko 12 lekara potpisalo tu peticiju. Nejasna mi je ideja jedne profesorke zašto je to uradila. Ta odluka nije sigurno zasnovana na dokazima, već na poluinformacijama, nedovoljnim informacijama i naučno nepotvrđenim činjenicama. Dobro je što su se protiv te peticije izjasnile kolege s Medicinskog fakulteta i Katedre za mikrobiologiju u Beogradu. Oni jasno podržavaju vakcinaciju, što ima mnogo veću stručnu težinu u odnosu na desetak kolega potpisnika sporne peticije. Oni imaju prava na svoje mišljenje, ali možda ne bi trebalo da im se mnogo daje na značaju. Rekli su da će izaći s nekim dokazima, ali nisu. Žao mi je što se nekada mnogo pridaje pažnja nečemu što ima prizvuk senzacionalizma. Savremena medicina ne obuhvata naše mišljenje i subjektivni osećaj, već činjenice koje su dokazane.
Hoće li uskoro biti dozvoljeno da i mališani mlađi od 12 godina prime vakcinu? U nekim zemljama se o tome razmišlja.
Kod nas se deci isključivo daje vakcina proizvođača „Fajzer” – „Biontek”. Neki proizvođači rade ispitivanja za davanje cepiva kod dece starije od šest meseci, kao što je kompanija „Moderna”. Neke kompanije već rade i analize za davanje doza deci starijoj od tri godine. Nemam dilemu da će u jednom trenutku istraživanja biti završena i da će se potvrditi da je vakcina bezbedna i za decu mlađu od 12 godina.
Znači li to da bi vakcina protiv kovida 19 mogla da se nađe i u obaveznom kalendaru vakcinacije?
Moje razmišljanje je da će možda jednog dana i ta vakcina biti u obaveznom kalendaru vakcinacije.
Građani strahuju da će u narednom periodu doći do „sudara” korone i gripa. Da li decu treba vakcinisati protiv gripa?
Do sada decu nismo preventivno vakcinisali protiv gripa. Moj lični stav je da nema potrebe da se to radi. Mnogo je bitnije da zaživi vakcinacija dece protiv kovida 19.
Koliko je pandemija kovida 19 uticala na smanjenje imunizovane dece protiv drugih bolesti?
Smanjen je obuhvat vakcinacijom, posebno protiv morbila. On je za prvu polovinu 2020. godine iznosio 78 odsto. Zato postoji realna opasnost za pojavu epidemije malih boginja. Procenat nevakcinisane dece najveći je u urbanim sredinama, među najobrazovanijim kategorijama stanovništva. U Beogradu iznosi oko 70 odsto.
Očekuje se rast broja zaražene dece
Koliko je do sada dece bilo zaraženo koronom u Srbiji?
Jedna od manjkavosti je što mi ne dobijamo te podatke. Tražio sam od Instituta za javno zdravlje Srbije da počnu da nam ih dostavljaju. Na taj način možemo da pratimo situaciju u realnom vremenu. Prema nekim podacima do kojih sam došao, mi se ne razlikujemo po tome od drugih država. To znači da su od tri do pet odsto od ukupno obolelih deca. Procenat smrtnosti kod dece zbog korone je 0,2 odsto. U svetu je registrovano oko 185.000 više smrtnih slučajeva kod dece prošle u odnosu na pretprošlu godinu, što se najviše pripisuje koroni, iako još ne postoji precizna statistika.
Očekuje li se povećanje broja obolelih među najmlađima zbog delta soja, koji se smatra prenosivijim?
U SAD je prvo registrovan porast zaražavanja delta sojem među decom. Tamo je u junu bilo više od 12 odsto testiranih koji su mlađi od 18 godina, od kojih je bilo pozitivno 20 odsto. Dakle, izražen je rast obolelih među mladima zbog delta soja. Mi „kasnimo” za koji mesec za njima i sa polaskom u školu očekuje se rast broja zaražene dece.
Produženi kovid 19 je realnost
Koliko može da bude opasan takozvani produženi kovid 19 kod mališana koji su preležali koronu?
Smatra se da do šest meseci posle preležane bolesti adolescenti mogu da imaju slabost, malaksalost, glavobolju, osećaj teskobe, lupanja srca… Produženi kovid 19 je nešto što je realnost i zato je vakcinacija jedan od razloga zašto treba primiti cepivo i sprečiti i zaražavanje i produženi kovid 19. Samim tim, osoba neće imati opasni multisistemski inflamatorni odgovor organizma.
Izvor: Politika
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Zagrljaj je biološka potreba usađena u naš kod
Danas se brzo živi. Sat diktira dan, često protrčavamo jedni pored drugih i ne stižemo da zaustavimo vreme i zagrlimo se rasterećeno osećajući potpunu lekovitost zagrljaja. Deca uz zagrljaj rastu...
Baštovanstvo u školama u Holandiji – praktična nastava za celokupno zdravlje deteta
Prednost učenja kroz praksu i prave, primenjive primere, sigurno je najbolji način da deca zaista usvoje znanje. Primenjivanjem stečenog znanja i učenjem kroz praksu deca će lakše savladati gradivo, ali...
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Nema komentara.