Engleska prva zemlja Evrope koja je maloletnicima zabranila botoks i filere

Filer, kada se ubrizga, dovodi do rastezanja kože. Može da dovede do deformiteta, bez obzira na to da li se rasteže koža ili sluzokoža.

Engleska je prva zemlja u Evropi koja je maloletnim osobama zabranila botoks i filere kojima se popunjavaju usne. Poziva i druge da to urade i zaštite mlade ljude od neželjenih posledica.

Botoks i ostali fileri koriste se u oblasti medicine koja se naziva i antiejdž medicina, i primenjuju se za sprečavanje i otklanjanje znakova starosti. Koriste se za lice, ali i na telu, podjednako na koži i sluzokoži.

- Advertisement -

Postoji nekoliko grupa proizvoda koji mogu da se ubrizgaju u kožu i sluzokožu.

„Botoks je neurotoksin koji deluje na spojnice između mišića i nerava i sprečava kontrakciju mišića. Samim tim, koristi se da bi se sprečio nastanak bora. Rastvara se, ubrizgava se injekcijama u kožu i u određene grupe mišića“, rekla je u Jutarnjem programu dr Katarina Anđelkov, specijalista plastične i estetske hirurgije.

Ipak, kako kaže, botoks se ne koristi isključivo u estetske svrhe, već i kao lek kod određenih neuroloških stanja, kod spazma mišića, za pomoć osobama koje imaju problema sa preteranim znojenjem.

„U nekoj drugog grupi su proizvodi koji se koriste da nadoknade volumen lica. Ubrizgavaju se pod kožu ili sluzokožu, i najčešće su na bazi hijaluronske kiseline. Hijaluronska kiselina postoji u našoj hrskavici i koži, međutim, proizvodi koji se koriste za injektiranje su sintetisani. Nakon otprilike šest meseci, organizam ih prepozna i potpuno razgradi, tako da nestaju iz organizma. To su fileri – kožni popunjivači“, objasnila je dr Anđelkov, koja je i predstavnica Srbije u Internacionalnom udruženju za estetsku hirurgiju.

Postoje različite vrste filera, najčešće se koriste oni koji se resorbuju i nestaju iz organizma. Koriste se i oni koji se ne resorbuju. Oni ostaju zauvek u telu i mogu imati štetne posledice.

„Kada se radi o mladima, mislim da čak nešto i znaju, ali mislim da ne znaju koje posledice to može da ostavi. Filer, kada se ubrizga, dovodi do rastezanja kože. Može da dovede do deformiteta, bez obzira na to da li se rasteže koža ili sluzokoža. Osim toga, ako se ubrizga filer koji se ne resorbuje, njega organizam ne može da prepozna i oko njega stvara jednu reakciju stranog tela, stvara granulome, deformitete, može da dovede do ozbiljnih posledica. Taj filer može u nekom trenutku da migrira, može da dâ zapaljensku reakciju, i da samim tim predstavlja veliki problem u nekom kasnijem periodu“, dodala je dr Anđelkov.

- Advertisement -

Agresivne intervencije i stradanje zdravog tkiva 

Naglašava da smatra da se mladi vode idejom da će filer jednom staviti, i tako rešiti problem i dobiti željeni efekat, ali i da su neki fileri često jeftiniji jer su neregistrovani i nelegalni.

„Mi lekari smo dužni da koristimo samo proizvode koji su registrovani od strane naše Agencije za promet lekova i medicinskih sredstava, radimo u ustanovama koje su registrovane, i vi ne možete u takvim uslovima da radite sa proizvodima koji nisu legalni“, kaže dr Anđelkov, i dodaje da kod plastičnih hirurga dolaze pacijenti da isprave greške napravljene sa nelegalnim materijalima.

Kaže da uklanjanje problema nastalih na taj način podrazumeva agresivne hirurške intervencije, kojima se nekada, osim filera, vadi i zdravo tkivo.

„Ako su proizvodi legalni, koji se koriste dugi niz godina u svetu i kod nas, i ukoliko radite kod ljudi koji su obučeni za to, lekari u ustanovama koje su za to registrovane i kontrolisane, to su efikasni i sigurni proizvodi, i ti tretmani jesu nešto što nama omogućava da lepše uđemo u starost, ili da lepše ostarimo“, zaključila je dr Anđelkov.

Izvor:  RTS

spot_img

Najnovije

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Švedska gasi ekrane u učionicama – povratak knjigama, papiru i olovci podigao prašinu u javnosti

Švedska ima reputaciju jednog od tehnološki najrazvijenijih društava u Evropi, zahvaljujući visokom nivou digitalnih veština i prosperitetnoj tehnološkoj startap sceni.

Na Međunarodnom takmičenju iz informatike u konkurenciji od 439 takmičara – đaci iz Srbije osvojili 9 medalja

Srbiju su predstavljale četiri ekipe od po četiri člana odabrane su na osnovu uspeha učenika na takmičenjima u organizaciji Društva matematičara Srbije.

Šta roditelji dece koja uspešno savladaju prvi razred rade drugačije?

Neka deca kroz prvi razred prođu mirno, stabilno, sa radošću. Neka uz suze, otpor i stalne borbe oko domaćih zadataka. Razlika najčešće nije u tome koliko je dete pametno, već kakvu podršku ima kod kuće.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img