Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Da li ste ikada „osetili“ ukus neke reči ili videli boje dok slušate muziku? Ako jeste, moguće je da pripadate malom procentu ljudi – između 1 i 4 odsto, koji imaju sinesteziju, neobičan neurološki fenomen u kojem se čula međusobno prepliću.

Sinestezija podrazumeva da aktivacija jednog čula, poput sluha, istovremeno pokreće i drugo, naizgled nepovezano čulo, kao što je vid. To znači da osobe sa ovom osobinom doživljavaju dodatne senzacije u odnosu na većinu ljudi.

- Advertisement -

Istraživači već dugo pokušavaju da razumeju ovaj fenomen, a ono što je do sada jasno jeste da ljudi ne percipiraju svet na isti način.

Šta je sinestezija

Osobe koje imaju sinesteziju nazivaju se sinestete. Postoji više različitih oblika ovog fenomena. Na primer, neki ljudi vide boje kada čuju zvukove, dok drugi povezuju slova ili brojeve sa određenim bojama – što je poznato kao grafemsko-kolorna sinestezija.

Još jedan oblik je takozvana „ogledalo-dodir“ sinestezija, gde osoba oseća dodir na sopstvenom telu kada vidi da je neko drugi dodirnut.

Iako svi mi prirodno kombinujemo informacije iz različitih čula — na primer, kada gledamo i slušamo nekoga ko govori – kod sinestezije su te veze drugačije postavljene. Zvuk, recimo, može direktno izazvati vizuelni doživljaj.

„Sinestezija je neurološki fenomen u kojem aktivacija jednog čula pokreće drugo“, navode autori nove studije koji su analizirali ovja fenomen.


Nismo svesni svojih čula, a imamo ih možda i 33


Ono što je važno jeste da ljudi sa sinestezijom nemaju kontrolu nad ovim iskustvima — ona su spontana, živa i vremenom ostaju stabilna.

- Advertisement -

„Ove senzacije su automatske i ostaju iste tokom vremena“, ističe se u istraživanju.

Na primer, osoba koja slovo „A“ vidi kao crveno, najverovatnije će ga tako doživljavati i godinama kasnije.

Sinestezija nije bolest niti poremećaj i u većini slučajeva ne narušava svakodnevni život. „To nije bolest i ne izaziva oštećenja“, naglašavaju naučnici.Ipak, u određenim situacijama može biti intenzivna – na primer, ako neko oseća bol kada vidi da drugi trpe bol.

Zašto se javlja sinestezija

Iako tačan uzrok još nije u potpunosti razjašnjen, naučnici imaju dve glavne teorije. Prva je da ljudi sa sinestezijom imaju više veza između različitih delova mozga. Prema ovoj ideji, mozak nije „uklonio“ neke neuronske veze tokom razvoja, što dovodi do preklapanja čula.

„Ljudi sa sinestezijom imaju više povezanosti između delova mozga“, navodi se u objašnjenju ove teorije.

Druga teorija kaže da struktura mozga može biti slična kao kod drugih ljudi, ali da su određeni neuronski putevi aktivniji. „Pitanje je da li sinestete imaju drugačiju strukturu mozga ili ga koriste na drugačiji način“, objašnjavaju istraživači.

- Advertisement -

U oba slučaja, smatra se da sinestezija koristi mehanizme koji postoje kod svih ljudi, ali su kod sinesteta izraženiji.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Detinjarije (@detinjarije)

Kako se čula odnose na kreativnost

Često se navodi da su osobe sa sinestezijom sklonije kreativnim zanimanjima. Istraživanja zaista pokazuju da je udeo ljudi u umetničkim profesijama veći među sinestetama nego u opštoj populaciji.

„Oko 24 odsto sinesteta bavi se kreativnim poslovima“, pokazuju podaci jednog istraživanja.

Jedno moguće objašnjenje je da oni povezuju ideje i senzacije na neobičan način, što može podstaći kreativno razmišljanje. Takođe, postoje naznake da neke vrste sinestezije mogu biti povezane sa jačim pamćenjem ili življom maštom — mada u ograničenoj meri.

„Percepcija nije fiksna i univerzalna — mozak je aktivno gradi“, zaključuju autori. Sinestezija tako ostaje jedan od najzanimljivijih prozora u razumevanje ljudskog mozga, pokazujući da stvarnost koju doživljavamo nije ista za sve – i da može biti mnogo bogatija nego što pretpostavljamo.

Izvor: RTS.rs
spot_img

Najnovije

Kako prepoznati da dete trpi nasilje

Deca najčešće ne govore direktno o onome što im se dešava, ne zato što problem nije ozbiljan, već zato što ga ne mogu ili ne umeju da ga izraze. 

Izuzetni nastavnici iz Vranja, Užica, Beograda i Novog Sada finalisti nagrade „Prosvetitelj“ 2026

Dobitnik titule Prosvetitelj će biti proglašen na svečanoj ceremoniji u oktobru, kada će biti proglašeni i dobitnici Nagrade publike i Svetionik obrazovanja za 2026. godinu.

Marija Bulajić Škuletić: Dobar prosvetni radnik prepoznaje potencijale, ali i oseća probleme svojih učenika

Podrška, stimulacija, pomoć u prevazilaženju prepreka, deo su ljudske i profesionalne etike koji ne bi smeo biti zanemaren ni usled objektivnih teškoća sa kojima se susreću prosvetni radnici u pogledu niskih zarada, često izazovne saradnje sa roditeljima i ponekim učenicima, osećaja odsustva sistemske podrške, i tome slično.

Sigurnost deteta počinje brigom o porodici

Preventivni programi SOS Dečijih sela Srbija, posebno Program „Jačanje porodice”, potvrđuju da je moguće sprečiti izdvajanje dece, kada se porodicama obezbedi intenzivna, individualizovana i kontinuirana podrška.

Međunarodni dan porodice – porodica kao srce društva

Svake godine, 15. maja, svet obeležava Međunarodni dan porodice – dan posvećen najvažnijoj ćeliji društva.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img