Koje su dobre nagrade za dete koje želimo da motivišemo?

Cilj je razviti detetovu unutrašnju motivaciju - piše Jovana Papan, savetnik za roditelje

„Nagrade su najefikasniji način da utičete na detetovo ponašanje i često su mnogo delotvornije od kažnjavanja,“ kaže Alan Kazdin, istaknuti američki psiholog, profesor i istraživač koji se specijalizovao za rad sa roditeljima kojima deca “piju krv na slamčicu” i koji se osećaju nemoćnim da uspostave kontrolu i privole svoje potomstvo na saradnju. Kazdin je autor popularnog roditeljskog priručnika: „The Kazdin Method for Parenting the Defiant Child“ koja nudi praktične savete za izlazak na kraj sa izazovnim ponašanjem dece.

Kazdinov metod oslanja na principe tzv. “operantnog uslovljavanja”, gde se ponašanje oblikuje kroz posledice. Kada dete vidi da se pozitivna ponašanja nagrađuju, a negativna ne, ono prirodno počinje da preferira ona ponašanja koja donose nagradu. Umesto da se koristi kazna koja može izazvati bes, nezadovoljstvo, strah ili zbunjenost, nagrada pozitivno motiviše dete da se trudi i bude posvećenije određenim zadacima ili ponašanjima. Tako se dete oseća voljeno i podržano, što doprinosi njegovom emocionalnom blagostanju.

- Advertisement -

Kazdin preporučuje da nagrade za dete budu prilagođene uzrastu, detetovim interesovanjima i potrebama, kako bi bile efikasne. Cilj je razviti detetovu unutrašnju motivaciju – da dete uči da uživa u pozitivnim ponašanjima jer se ona povezuju sa sopstvenim osećajem postignuća i zadovoljstva, a ne samo zbog spoljnog podsticaja.

Neke od nagrada koje Kazdin smatra korisnim uključuju:

  1. Verbalne pohvale: „Poslušala si me, pokupila si igračke, sjajno!” ili „Ponosan sam na tebe jer si to uradio brzo i temeljno!!” Budite konkretni, kaže Kazdin – umesto uopštene pohvale „Dobro si to uradio“, bolje je reći „Odlično si podelio igračku s bratom, to je baš lepo ponašanje!“. Doslednost znači da pohvala mora biti izrečena svaki put kad se ponašanje ponovi, čime se ono učvršćuje. Pohvale se postepeno napuštaju kada neko ponašanje pređe u naviku i detetu više nije potreban poseban podsticaj.
  2. Fizičke nagrade: Zagrljaji, tapšanje po leđima ili ruka na ramenu mogu biti moćne nagrade, jer pružaju emocionalnu povezanost i ohrabrenje.
  3. Materijalne nagrade: Mogu biti efikasne, ali samo ako se koriste umereno i uz oprez. Prekomerna upotreba materijalnih nagrada poput igrački ili slatkiša može izazvati zavisnost od spoljnog podsticaja, a ne razvijanje unutrašnje motivacije.
  4. Vremenske nagrade: Ove nagrade se odnose na dodatno vreme koje dete može provesti u aktivnostima koje voli, kao što su gledanje omiljenog crtaća, igranje sa prijateljima ili igranje video igara.
  5. Sistemi bodova ili zvezdica: Na primer, dete može dobiti zvezdicu za svako pozitivno ponašanje koje pokaže, a nakon što skupi određeni broj zvezdica, može zatražiti nagradu, poput dodatnog vremena za igru ili neke druge privilegije. Ovaj sistem pomaže detetu da prati svoj napredak i daje mu konkretan cilj.

Evo nekih primera nagrada za različite uzraste, koje Kazdin preporučuje u svojoj knjizi „The Kazdin Method for Parenting the Defiant Child“:

  • Spavanje u “velikom krevetu” sa roditeljima
  • Igranje društvenih igara sa roditeljima
  • Biranje društvene igre koju će da igra porodica
  • Vožnja na žeton u samoposluzi
  • Zajednički odlazak na picu
  • Učešće u planiranju dnevnih aktivnosti
  • Pomaganje u brizi oko mlađe sestre/brata
  • Poseban dezert
  • Odlazak sa mamom ili tatom na posao
  • Zajednička vožnja biciklima
  • Zajedničko slaganje slagalice
  • Kasniji odlazak na spavanje
  • Puštanje muzike porodici po svom izboru
  • Dekorisanje svoje sobe
  • Penušava kupka
  • “Vožnja” na tatinim ramenima
  • Kampovanje sa mamom i tatom u dnevnoj sobi
  • Zajedničko pravljenje kolača
  • Zajedničko gledanje filma
  • Iznajmljivanje video igrice
  • Dodatna priča za laku noć
  • Odlazak na utakmicu
  • Biranje TV programa
  • Pošteda od nekog kućnog posla
  • Spavanje kod kuće na drugačijoj lokaciji od uobičajene
  • Ukrašavanje doma za praznike
  • Biranje jelovnika za obrok
  • Odlazak na piknik
  • Specijalan doručak
  • Odlazak na kizanje, plivanje, kuglanje…
  • Pravljenje neke rukotvorine sa mamom i tatom
  • Naručivanje hrane preko telefona
  • Dodatno vreme na internetu
  • Dodatni izlazak sa prijateljima

Nagrade naravno nisu početak i kraj disciplinovanja, i same za sebe najčešće neće lako dovesti do željenih promena. U Kazdinovom ABC modelu, one čine treći, poslednji element uspešne promene ponašanja – Consequences (posledice).

Autor: Jovana Papan, psihodinamski kouč u edukaciji i savetnik za roditelje
Izvor: jovanapapan.subtrack.com

spot_img

Najnovije

Dejan Vuk Stanković: Deca imaju motivaciju da dolaze u školu, nastavnici ih na adekvatan način motivišu

Ministar prosvete prof. dr Dejan Vuk Stanković posetio je danas Osnovnu školu „Starina Novak“ u Beogradu gde je obišao učenike osmog razreda koji danas polažu test iz matematike u okviru probnog završnog ispita.

Jedan od modela nadoknade nastave u školama – više nastavnika u učionici tokom časova?

Mnoge osnovne i srednje škole u Srbiji nakon višemesečnih blokada nastavile su svoj rad, a sada je stigao i novi predlog za nadoknadu nastave koji do sada nije bio u opticaju.

Onlajn nastava u 20 visokoškolskih ustanova

Saglasnost za izvođenje onlajn nastave dobilo je 20 fakulteta i visokih škola u Srbiji, saopštilo je Nacionalno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT).

Zašto je lepo biti prosečan

Biti prosečan postalo je tiho razočaranje u svetu opsednutom izuzetnošću. Od petica u osnovnoj školi, do plaketa za „radnika meseca“, i od pažljivo stilizovanih Instagram objava do jurnjave za tim da postanemo „najbolja verzija sebe"...

Topljenje stotina ledenih figura: umetnički prikaz prolaznosti Néle Azevedo

Prolaznost kao centralna inspiracija za umetnička dela Nele Azevedo

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img