Autori: Medical News Today
Uticaj ultravioletnog zračenja na kožu – direktnih sunčevih zraka i veštačkih u solarijumu – uzimaju se kao osnovni faktor rizika od razvoja jednog od onkoloških kožnih oboljenja (melanom), a primena krema za zaštitu od sunca se uzima kao glavna mera profilakse od tog najagresivnijeg oblika raka.
Međutim novo istraživanje publikovano u časopisu Nature, dokazuje da primena zaštitne kreme bez dodatnih mera zaštite od ultravioletnog zračenja nije dovoljna mera profilakse od razvoja melanoma. To potvrđuje statistika: ove godine je u SAD dijagnostikovano 76.100 novih slučajeva melanoma – najopasnijeg oblika raka kože.
Melanom je u poslednje vreme sve češći i zato se u mnogim zemljama vode aktivne kampanje u cilju snižavanja uticaja ultravioletnog zračenja na kožu ljudi, građanima se aktivno savetuje da izbegavaju direktno sunce, kao i da nanose zaštitne kreme na nepokrivene delove tela.
Međutim poslednje istraživanje naučnika iz Velike Britanije doduše potvrđuje te mere, ali ih otvoreno ne smatra dovoljnim. Naučnici su analizirali posledice uticaja ultravioletnog zračenja na dvomesečne miševe s anomalnim genom BRAF koji, kao što je medicinarima poznato, povećava rizik od melanoma. Ispostavilo se da prilikom uticaja UV zračenja na nezaštićenu kožu, dolazi do direktnog narušavanja DNK pigmentnih ćelija kože, a to povećava rizik od melanoma. Na primer, otkriveni su poremećaji na genu tzv. p53, čija se funkcija sastoji u tome da spreči oštećenje DNK UV zračenjem.
Međutim, u grupi miševa za koje je korišćena zaštitna krema za sunčanje, naučnici su utvrdili znatno manji nivo oštećenja DNK usled UV zračenja, a time i manji rizik od melanoma. Ali ujedno je utvrđeno da zaštitna krema ne može pružiti potpunu zaštitu od UV zračenja, jer je u grupi „zaštićenih“ miševa takođe bilo onih sa poremećenim genom p53, doduše u manjoj meri.
Objašnjavajući dobijene rezultate novinarima, autor istraživanja, prof. Ričard Marajs je izjavio: „Odavno je poznato da zračenje UV spektra izaziva najopasniji oblik raka kože – melanom, ali do sada nije bilo jasno kako se to zapravo događa. Naše istraživanje podiže veo tajne i detaljno opisuje taj mehanizam. UV zračenje oštećuje gene koji nas štite od mutacije genetskog materijala i tako postajemo nezaštićeni od ostalih kancerogenih faktora. Veoma značajno otkriće jeste činjenica da krema za zaštitu od sunca ne može da pruži potpunu zaštitu od štetnog dejstva ultravioletnog zračenja.
Dr Džuli Šarp, rukovodilac odeljenja za medicinsko-sanitarne informacije o istraživanjima raka u Velikoj Britaniji, istakao je da krema za zaštitu od sunca (pri ispravnoj upotrebi) zaista snižava štetnost UV zračenja, ali ima i pobočni efekat: ljudi koji je koriste misle da su potpuno zaštićeni i ne klone se jakog sunca već provedu mnogo više vremena na njemu nego što bi to inače radili. Kao posledica toga, uticaj UV zračenja traje mnogo duže. „Ovo novo istraživanje nas opominje da je zaštitna krema korisna, ali se ne smemo osloniti samo na nju jer ne pruža apsolutnu zaštitu – objašnjava doktor. – Moramo razviti naviku da se sklanjamo sa jakog sunca, da ne izgorimo jer izgorela koža je siguran znak da je došlo do povrede DNK u ćelijama kože, a to vremenom može dovesti do raka kože.
Pored primene dovoljne količine zaštitne kreme sa faktorom S30 i više, Nacionalni savet za profilaksu raka kože preporučuje da se letnji dani provode u hladovini i/ili odeću od laganih tkanina s dugim rukavima, šešir, naočare za sunce.
Roditelje male dece posebno će zabrinuti rezultati istraživanja nedavno objavljeni u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention – o tome da ako u uzrastu do 20 godina koža pet puta pretrpi opekotine od sunca, to povećava rizik od razvoja melanoma na 80%.
Odabrala i prevela: Vesna Smiljanić Rangelov
Izvor: http://lib.komarovskiy.net/solncezashhitnyj-krem-ne-uberegaet-ot-razvitiya-melanomy.html