„Neka se mama vrati, biću dobar!” (za roditelje koji prete deci da će ih ostaviti)

Ne postoji veći strah kod dece, pogotovu mlađeg uzrasta, od straha da će ga roditelji napustiti ili da ga neće voleti.

Ispunjeno takvim strahovima dete ne samo što deluje bojažljivo i nesigurno već može i da ispoljava “bezrazložnu” ljutnju, može da odbija maženje i ljubav za kojom čezne, a kasnije da počne da kinji životinje, tuče drugove, da neposlušnošću privlači pažnju i proverava ljubav, da krade da bi novcem i kupovinom žvaka i čokolada pribavilo ljubav na drugoj strani itd.

“Pa šta ako mu pretim da ću ga ostaviti, valjda vidi da sam tu i da nisam otišla” odgovorila je jedna mlada mama kad su je upozorili da ne treba ovako da postupa. A onda je jedne noći dobila bolove u stomaku i hitno je preneta u bolnicu i operisana od slepog creva. Njen trogodišnji sin počeo je da je traži čim je otvorio oči. Prvih nekoliko dana bio je plačljiv, uplašen, povremeno je vriskao tražeći mamu: “Biću dobar, neka dođe.” Zatim je počeo da pravi štetu po kući, da udara svakoga ko mu priđe da ga pomazi, da odbija hranu. Objašnjenje da je mama u bolnici i da će se brzo vratiti nije pomoglo. A onda, na opšte iznenađenje, kad je mama došla kući, on nije hteo ni da je pogleda, ni da joj priđe, a njegovo ponašanje bilo je sve gore. Počeo je da besni, da se valja po podu, da vrišti bez razloga ili ako se nekoj njegovoj želji odmah ne izađe u susret. Uplašeni roditelji obratili su se lekaru. Majka je zahtevala da dete ostane u bolnici na lečenju, ne shvatajući da bi ga to još više ugrozilo jer bi se još jednom ostvarile njene pretnje da će ga ostaviti.

- Advertisement -

Ona, kao i bezbroj drugih roditelja koji na taj način prete detetu da bi postigli trenutnu poslušnost, sigurno nije ni jedan trenutak pomislila da ostavi svoje dete. Ali iznenadna bolest (a mogao je to biti i iznenadni službeni put ili nešto drugo), pretvorila je detinje strahovanje u stvarnost. Posledice su bile takve da je mami i detetu bila potrebna pomoć dečjeg psihijatra.

Vaspitavajući dete i trudeći se da ga nauče da se lepo ponaša i da ih sluša, roditelji nikada ne bi trebalo da pribegavaju ovim, za dete strašnim pretnjama – da ga neće voleti ili da će ga napustiti.

Olga Hadži Antonović, iz knjige: “Malo dete – velika zagonetka”

Izvor: Zelena učionica

spot_img

Najnovije

Džim Keri: Poštuj svoju tugu, jer ona je sveta. Ona je svedočanstvo dubine tvog srca.

Tuga nije teret koji treba skrivati. Nije slabost zbog koje bi trebalo da te bude sramota. Ona je najdublji dokaz da je ljubav postojala, da je nešto prelepo jednom dotaklo tvoj život.

Kvalitetan san jednako je važan za opstanak, kao hrana i voda: Ajnštajn je spavao deset sati

Spavanje ima mnogo pozitivnih efekata na naše mentalne sposobnosti, kreativnost i zdravlje. To je neophodna funkcija koja omogućava našem telu i umu da se odmore, regenerišu i osveže.

Čuveni psihijatar s Harvarda otkriva kako dvojezičnost oblikuje dečje emocije i ponašanje

Dr Claudio O. Toppelberg je ugledni dečji i adolescentni psihijatar sa Harvard Medical School. On je godinama istraživao kako jezički razvoj utiče na decu.

Najvažnija lekcija jedne učiteljice – Moć lepih reči koje zauvek ostaju

Jedan školski zadatak postao je najveća životna uspomena. Na listu papira nalazile su se reči koje bi svako voleo da čuje....

Kako od malena razviti ljubav prema učenju i snalažljivost kod deteta

Učenje nije samo škola i knjige – to je veština koja traje ceo život, a ljubav prema učenju i radoznalost možete podstaći kod deteta još dok je malo

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img