Na pitanje, koje su moguće komplikacije kovida kod dece, odgovara dr Ljiljana Lukić, pedijatar, za portal Nova.rs
Autor: Jelena Bulajić
Deca u manjoj meri oboljevaju od kovida 19. Ako se to desi možda najlčešće imaju blage simptome. Međutim, javnost u regionu je nedavno uznemirila priča jedne majke iz Zagreba, čije je dete posle preležanog kovida doživelo niz komplikacija, da bi lekari na kraju konstatovali da boluje pedijatrijskog inflamatornog multi-sistemskog sindroma. Kakva je to bolest, koliko često se javlja kod dece i kako prepoznati na vreme njene simptome?
Na ovo pitanje odgovara dr Ljiljana Lukić, pedijatar i jedan od lekara koji su pristali da učestvuju u akciji portala Nova.rs u kojoj odgovaramo na pitanja građana o koronavirusu.
Ona navodi da je u pitanju akutna bolest koja se kod dece javlja kao komplikacija preležanog covid-19.
Moguće komplikacije kovida kod dece
“Simptomi liče na Kawasakijevu bolest i inflamatorni šok. Odlikuje se sistemskim vaskulitisom, (upala arterija), visokom temperatutom, od 38 C do 40 C, osipom po telu, osipom po sluzokoži usta i ždrela, crvenilom konjuktiva, otokom kapaka, uvećanjem limfnih žlezda, zatim stomačnim tegobama” objašnjava.
Prema njenim rečima, mogući su bolovi u stomaku, povraćanje, retke stolice, kao i retko respiratorni simptomi poput kašlja i bola u grlu.
“Takođe, može da se javi upala srčanog mišića, poremećaj srčanog ritma, izliv u plućnoj maramici i srčanoj kesi. Opšte stanje dece je vrlo ozbiljno, odmah se treba javiti pedijatru i obavezna je hospitalizacija” upozorava.
Najčešće oboljevaju deca u pubertetu, od 12-18 godina, koja su imala blag oblik kovida 19, ali ima i mlađih.
“Učestalost obolevanja kod nas, za sada, nemamo. Do novembra su se javljali pojedinačni slučajevi, ali u ovom piku sve ih je više. Uzrok se ne zna, te ne znamo ni kako ga preduprediti” navodi.
Leči se, kako navodi, isključivo bolnički u jedinici intenzivne nege i to imunoglobulinima, korstikosteroidima, antibioticima, a potrebna je i podrška kiseonikom.
“Sva deca, obolela kod nas od ovog sindoroma, za sada su se uspešno oporavila” zaključuje doktorka Lukić.
Izvor: Nova.rs
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Pravo na zdravlje jedno je od fundamentalnih prava svakog pojedinca širom sveta. To znači da bi trebalo da svako ima podjednako pravo na zdravstvenu zaštitu bez diskriminacije, ali i na...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Nema komentara.