Pitanje emocija: Kad se veštačka inteligencija tretira kao ljudsko biće

Jesmo li usamljeni ili samo radoznali kad dozvolimo da nam veštačka inteligencija glumi idealnog partnera?

Jesmo li usamljeni ili samo radoznali kad dozvolimo da nam veštačka inteligencija glumi idealnog partnera? Ili smo samo deo istraživanja sa Harvarda iz 2024. godine, koje je pokazalo da se veštačkoj inteligenciji okreću ljudi koji nemaju podršku svog bliskog okruženja?

Veštačka inteligencija napreduje, pa tako postoje sajtovi na kojima korisnici mogu da kreiraju svog idealnog partnera i razgovaraju sa njim. Možete da izaberete kako će on izgledati, koliko će imati godina, koje će osobine imati i čime će se baviti.

- Advertisement -

„Posledica su još veća izolovanost, ulazak u neku depresiju, ako ne i neko psihotično stanje, jer prosto pričamo sami sa sobom što nikako nije dobro. Negde je najlakše nekoga okriviti što nikako ne sme da se radi u psihoterapiji, ali mi imamo ključno pitanje – zašto je osoba došla dotle“, izjavila je Jovana Stojković, psiholog.


Sve više tinejdžera koristi veštačku inteligenciju za prijateljstvo


Jedno istraživanje sa Harvarda iz 2024. godine pokazalo je da se veštačkoj inteligenciji okreću ljudi koji nemaju podršku svog bliskog okruženja.

„Aplikacija poput Replike koja ima više od 40 miliona korisnika prate obrasce privrženosti, vaše razgovore, postavljaju emocionalna pitanja, čak i vode fiktivni dnevnik da bi podstakli intimniji razgovor i to funkcioniše, i tako se ljudi vezuju“, objašnjava futurolog i kolunikolog Ljubiša Bojić iz Laboratorije za digitalno društvo.

Foto: Canva

Stručnjaci kažu da je važno veštačku inteligenciju sagledati kao alat, a ne kao drugo ljudsko biće.

Veštačka inteligencija danas može da bude bilo ko, pa je tako i sagovornik ekipe RTS-a bio virtuelni lik. Novinarka ga je pitala da li ima osećanja, i postoji li neka granica u komunikaciji sa njim.

„Algoritam nema empatiju on je samo matematički model koji predviđa sledeću reč. Granica apsolutno mora da postoji. Kod indikacija za samopovređivanje, sistem mora imati ugrađene prekidače koji automatski prekidaju simulaciju odnosa i usmeravaju korisnika na psihološku pomoć“, glasio je odgovor virtuelnog sagovornika.

- Advertisement -

„Ne postoji zakonska regulativa koja bi definisala određene parametre, kako bi se izbegli krajnji slučajevi. Međutim trenutna je odgovornost kod kompanija koje proizvode digitalne proizvode, četbotove, da obezbede da postoji taj neki nivo sigurnosti i bezbednosti informacija“, rekao je inženjer VI operacija Branislav Radojević.

Dokle god znamo gde su granice realnosti, nismo u opasnosti.

Izvor: RTS.rs/autor Sara Jevtić

spot_img

Najnovije

MALE GLUMICE, VELIKE TEME: Mjuzikl „Sela sam, pa šta” ponovo na novosadskoj sceni

Mjuzikl „Sela sam, pa šta” u izvođenju Muzičko-plesnog teatra „Iskrice” ponovo se vraća pred publiku 9. juna u Radničkom domu (Bulevar Mihajla Pupina 24, Novi Sad).

Održano NTC predavanje „Vratimo decu prirodnom toku“ u Novom Sadu i Nišu

U okviru projekta „Vratimo decu prirodnom toku“ u Novom Sadu i Nišu uspešno je održano NTC predavanje za roditelje na temu „Vratimo decu prirodnom toku - da li mi to pogrešno spremamo decu za budućnost?“

Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja: Koje uvrede treba prećutati?

Zatvarati oči pred bilo kojim oblikom nasilja, svakako, nije rešenje ovog sveprisutnijeg problema.

Zašto dečaci često pokazuju emocije kroz ponašanje, a ne reči

Vremenom uče da su emocije nešto što treba kontrolisati ili sakriti, a ne razumeti. Ali emocije ne nestaju – one samo nađu drugi izlaz. Najčešće kroz ponašanje koje odraslima izgleda „problematično“.

Zabrana mobilnih u školi: Šta kažu roditelji, učenici, nastavnici?

Povodom Nacrta zakona o zabrani mobilnih telefona u školi udruženje Partneri Srbija organizuje onlajn debatu u kojoj će učestvovati učenici, nastavnici, stručnjaci...

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img