Potrebna su nam pravila za odgovornu upotrebu mobilnih telefona u školi a ne zabrana, konfiskacija uređaja, drakonske novčane kazne za roditelje i dodatno birokratsko opterećenje za nastavnike.
Ovo je zajednički stav predstavnika srednjoškolaca, nastavnika, akademske zajednice i civilnog društva iznet na okruglom stolu o Nacrtu Zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u školama koji je predložio Zaštitnik građana. Okrugli sto eksperata koji je inicirala organizacija za zaštitu prava privatnosti „Partneri Srbija“ održan je u četvrtak, 14. maja a raspravi su prisustvovali Zoran Pašalić, Zaštitnik građana, predstavnici Unije srednjoškolaca Srbije, Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije, Centra za prava deteta, Odbora za prava deteta u Skupštini Srbije, i drugih organizacija i institucija.
Niko od učesnika nije negirao da postoji problem prekomerne upotrebe mobilnih telefona kod dece, kao i kod odraslih, ali je zajednički stav da rešenje koje nudi Nacrt Zakona – neće doneti pozitivnu očekivanu promenu. Najveće zamerke na Nacrt su to što zabranjuje telefone i tokom odmora, predviđa novčane kazne za roditelje, ne daje garanciju čuvanja uređaja i privatnih podataka, jednako tretira prvake u osnovnoj školi i maturante i dodatno opterećuje nastavnike od kojih se očekuje da svakog dana upisuju učenike i preuzimaju telefone od njih.
Zakon već reguliše upotrebu mobilnih u školi, nije potreban novi
Upotreba mobilnih telefona već je regulisana postojećim Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju a Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja pripremio je smernice koje omogućavaju školama da naprave svoje pravilnike za korišćenje mobilnih telefona, podsetila je Nevena Vučković Šahović, ekspertkinja za prava deteta.
U većini škola učenici ostavljaju telefone na stolu nastavnika na početku časa i uzimaju ih kad se čas završi. Nikola Ćurčin iz Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika podsetio je da se škole od 2010. godine bave aktivno problemom zloupotrebe mobilnih telefona.
„Prvo smo tražili način da onemogućimo prepisivanje uz pomoć mobilnih, pa smo se kasnije bavili problemom digitalnog nasilja a sada, sa dolaskom AI, i problemom poremećaja pažnje“, rekao je on. Njegov stav je da je ovaj Nacrt nemoguće sprovesti u praksi, pogotovo u velikim sistemima koji imaju i po hiljadu i više učenika.
E-dnevnik, Google učionice, hibridna nastava a – telefon zabranjen
Škole danas imaju hibridnu nastavu, Google učionice, elektronske dnevnike i većini takvih aktivnosti učenici pristupaju sa mobilnog telefona. „Učim učenike da postanu e-građani, da koriste e-potpis i e-upravu“, rekao je on.
Ognjen Borota iz Unije srednjoškolaca Srbije rekao je da učenici razumeju i prihvataju potrebu za pravilima tokom nastave, ali ne vide opravdanje za zabranu tokom celog boravka u školi: „Ne mogu da zamislim da 400 učenika pre početka nastave daje profesoru svoj telefon i podatke.“
Profesorka Dobrinka Kuzmanović, psihološkinja koja istražuje mlade i digitalne tehnologije, predstavila je nalaze istraživanja na reprezentativnom uzorku od 64 škole. Nalazi pokazuju da restriktivne mere ne dovode do merljivog poboljšanja mentalnog zdravlja, dobrobiti niti obrazovnih rezultata.
„Zabrana ne utiče jednako na sve učenike, zabrana ne otklanja problem, a nastavnici kao kontrolori pretvaraju školu u zatvor, a ne u obrazovnu sredinu“, rekla je profesorka Kuzmanović.
Pad pažnje je realan problem, ali ima veze sa neodgovornom upotrebom telefona tokom celog dana – kod kuće, van škole. To je problem modernog društva za koji nije odgovorna samo škola, niti ga nastavnici zabranama mogu rešiti. Čak i za suočavanje sa ovim problemom važnije je učiti decu odgovornom korišćenju telefona nego im ga samo zabraniti dok su u školi.
Zaštitnik ostaje pri nacrtu, odbija radnu grupu
Zaštitnik građana Zoran Pašalić potvrdio je da neće odustati od nacrta zakona, ali je naznačio otvorenost za izmene u formi. Najavio je tehničko rešenje za čuvanje telefona i rekao da će biti objavljena tačna računica troškova po školi i učeniku. On je uveren da će njegov predlog doprineti većoj socijalizaciji učenika, podizanju međugeneracijske solidarnosti i povećanju pažnje.
Na pitanje o formiranju radne grupe koja bi uključila stručnjake, nastavnike i učenike u izradu zakona, Pašalić je odgovorio da radna grupa neće biti formirana i da će nacrt ostati u nadležnosti tima Zaštitnika, uz mogućnost da Ministarstvo prosvete dostavi primedbe.
Ana Toskić Cvetinović, izvršna direktorka organizacijee „Partneri Srbija“ sumirajući raspravu istakla je da organizacije koje su prisustvovale okruglom stolu pozivaju predlagača da: nacrt zakona zasnuje na istraživanjima a ne pretpostavkama, da uključi nastavnike, učenike i stručnjake u izradu konačnog teksta, ukloni prekršajnu odgovornost roditelja i garantuje zaštitu privatnih podataka na uređajima.
Organizacija „Partneri Srbija“ će nastaviti da prati interesovanje javnosti za ovaj Nacrt Zakona i u narednom periodu organizovati debatu o ovoj temi uz učešće šire javnosti.

