Ruski neurolog: Najveći problem današnje dece su njihovi prstići

Dajete li svom detetu da vaja glinu i koristi makaze?

Ruski neurolog i psiholingvista Tatjana Černigovskaja otkriva zašto je važno da u detinjstvu dosta radite na razvoju fine motorike kod dece.

„Suočeni smo sa veoma teškim zadatkom – nalazimo se na raskršću između osoba koje pišu tekstove prema naučnim radovima i čitaju kvalitetne knjige, i osoba koja čitaju „hipertekstove“, uopšte ne znaju da pišu, ugledaju se na poznate ličnosti i ne znaju osnovnu gramatiku“, kaže naučnica.

- Advertisement -

Stalno se priča o tome kakva je današnja omladina, da su nove generacije sve gore,nepismenije, bahatije… Tatjana Černigovskaja ima objašnjenje:

„Važno je da shvatimo da ovakve osobe imaju drugačiji mozak. Nama se to čini zanimljivim i izgleda kao da nema opasnosti. Ali, opasnost postoji.

Ako malo dete koje je pošlo u školu nije naučilo da lepo piše, ako se ne navikne na malene, delikatne pokrete olovke, ako u vrtiću ništa nije vajalo, oblikovalo, ako ne zna da rukuje makazama, ne zna da naniže perlice na konac, onda njegova fina motorika nije razvijena.“

Sve to se kasnije odražava i na funkcije govora i dikcije. Ako na vreme  ne razvijete finu motoriku kod dece, kasnije se nemojte žaliti što im mozak ne radi“, poručila je naučnica.

 

Izvor: Stil.kurir.rs

spot_img

Najnovije

Trauma iz detinjstva značajno oblikuje mozak i utiče na mentalno zdravlje

Deca koja odrastaju u stresnom ili nasilnom okruženju često nose nevidljive posledice tog iskustva celog života.

Od svojih roditelja najmanje što možete naslijediti jesu kuće, zemlja i imovina

Hako Duljević i njegova poruka mladima - o tome šta je najvrednije što možemo naslediti od svojih roditelja

Koje biljke ne treba zalivati zimi: Ovo su greške koje pravite u održavanju cveća

Dolazi sve hladnije doba godine, cveće ste uneli u kuću, i sad održavanje biljaka postaje komplikovanije.

Kako se menja dečije poimanje sigurnosti tokom odrastanja (do uzrasta od 10 godina)

Kako se menja ono što deci donosi mir i osećaj sigurnosti – od beba do tinejdžera u najavi - kratki vodič za roditelje

Kako telo reaguje na stres

Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu tenziju mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba da nam pomogne da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img