Zašto su korisne mape uma? Pre svega, one sadrže elemente koji su zanimljivi i levoj i desnoj hemisferi mozga.
Svaka grana se crta jednom te istom bojom, a crna boja se ne preporučuje. Reči, crteži i oznake koje se odnose na tu granu se pišu ili crtaju iznad te grane. One mogu da budu bilo koje boje, a preporučuju se varijacije boja, veličine slova, linija i slika.
Nakon što je nacrtan centralni crtež (u ovom slučaju same mape uma), crta se prva grana, ovde konkretno crvena. U principu nije bitno sa koje strane se počinje, ali je uvek jednostavnije ukoliko razvijemo sistematičnost i rutinu. Naime, preporučuje se crtanje grana u smeru kretanja kazaljke sata. Jedna od grana, u ovom slučaju crvena, iznad koje pišemo ono što ona sadrži (ovde konkretno papir) je malo deblja u odnosu na svoje izgranke, koji su uvek tanji ka vrhu nego ka čvoru. Objašnjeno je kakva vrsta papira nam je potrebna za crtanje mapa uma: bela (prazna) i postavljena horizontalno. Treći crveni izgranak ima još manju granu koja sugeriše da početak mape treba da počne od crtanja centralne slike.
Na najdebljem delu plave grane, koji označava novu temu piše use (prev. koristite). Autor ove mape nam predlaže da koristimo slike, boje i reči pri crtanju mapa. Što se tiče reči, slova treba da budu štampana, da se ne pišu rečenice, već isključivo ključne reči. Naš mozak će se snaći što se tiče improvizacije detalja. Uostalom, probajte. Sumirajte neki tekst ili knjigu na ovaj način i stavljajte samo ključne reči na mapu. Shvatićete da ćete biti u mogućnosti da na osnovu tih reči ispričate čitave priče.
Treća, ljubičasta grana objašnjava kakve linije grana crtamo. Da ponovimo, one idu od debljeg kraja ka tanjem, povezane su i sadrže (isključivo iznad sebe) reči i crteže ili slike. Slova treba da se pišu horizontalno.
Što se tiče stila, što objašnjava zelena grana, autor kaže da treba da bude zabavan, lep i zanimljiv. Bilo bi idealno kada bismo razvili svoj lični prepoznatljiv stil. A to se postiže upornim vežbanjem. Razvijanjem ličnih simbola možemo vrlo lako da predstavimo neku ideju u par poteza. Ali, za to je potrebna veština. Suvišno je reći da se mapama uma mogu služiti samo dovoljno uporni koji će stalnim vežbanjem uspeti da sumiraju naporno gradivo kroz par glavnih grana sa ključnim rečima i slikama. Ili nacrtati plan rada za narednu nedelju, mesec ili godinu.
Mi postajemo ono što mislimo. Ukoliko u glavi imamo jasnu sliku onoga što priželjkujemo, to stavimo na papir, a papir postavimo na nama vidno mesto, jasni ciljevi se kristališu i podsećaju nas na to šta smo ostvarili, a šta ne. Opominju nas da se koncentrišemo na prioritete.
Još jedan mali, poslednji osvrt na mapu. Poslednja, tamno zelena grana opisuje strukturu mapa uma. Preporučuje se red, jasnoća i ponovićemo još jednom: ASOCIJACIJE! Probajte i sami!
Pripremila: Ana Todorović-Radetić
Izvor: Dete Plus
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.