Šta su mape uma i kako mogu detetu pomoći u učenju?

Zašto su korisne mape uma? Pre svega, one sadrže elemente koji su zanimljivi i levoj i desnoj hemisferi mozga.

Svaka grana se crta jednom te istom bojom, a crna boja se ne preporučuje. Reči, crteži i oznake koje se odnose na tu granu se pišu ili crtaju iznad te grane. One mogu da budu bilo koje boje, a preporučuju se varijacije boja, veličine slova, linija i slika.

mape uma toni buzan

- Advertisement -

Nakon što je nacrtan centralni crtež (u ovom slučaju same mape uma), crta se prva grana, ovde konkretno crvena. U principu nije bitno sa koje strane se počinje, ali je uvek jednostavnije ukoliko razvijemo sistematičnost i rutinu. Naime, preporučuje se crtanje grana u smeru kretanja kazaljke sata. Jedna od grana, u ovom slučaju crvena, iznad koje pišemo ono što ona sadrži (ovde konkretno papir) je malo deblja u odnosu na svoje izgranke, koji su uvek tanji ka vrhu nego ka čvoru. Objašnjeno je kakva vrsta papira nam je potrebna za crtanje mapa uma: bela (prazna) i postavljena horizontalno. Treći crveni izgranak ima još manju granu koja sugeriše da početak mape treba da počne od crtanja centralne slike.

Na najdebljem delu plave grane, koji označava novu temu piše use (prev. koristite). Autor ove mape nam predlaže da koristimo slike, boje i reči pri crtanju mapa. Što se tiče reči, slova treba da budu štampana, da se ne pišu rečenice, već isključivo ključne reči. Naš mozak će se snaći što se tiče improvizacije detalja. Uostalom, probajte. Sumirajte neki tekst ili knjigu na ovaj način i stavljajte samo ključne reči na mapu. Shvatićete da ćete biti u mogućnosti da na osnovu tih reči ispričate čitave priče.

Treća, ljubičasta grana objašnjava kakve linije grana crtamo. Da ponovimo, one idu od debljeg kraja ka tanjem, povezane su i sadrže (isključivo iznad sebe) reči i crteže ili slike. Slova treba da se pišu horizontalno.

Što se tiče stila, što objašnjava zelena grana, autor kaže da treba da bude zabavan, lep i zanimljiv. Bilo bi idealno kada bismo razvili svoj lični prepoznatljiv stil. A to se postiže upornim vežbanjem. Razvijanjem ličnih simbola možemo vrlo lako da predstavimo neku ideju u par poteza. Ali, za to je potrebna veština. Suvišno je reći da se mapama uma mogu služiti samo dovoljno uporni koji će stalnim vežbanjem uspeti da sumiraju naporno gradivo kroz par glavnih grana sa ključnim rečima i slikama. Ili nacrtati plan rada za narednu nedelju, mesec ili godinu.

Mi postajemo ono što mislimo. Ukoliko u glavi imamo jasnu sliku onoga što priželjkujemo, to stavimo na papir, a papir postavimo na nama vidno mesto, jasni ciljevi se kristališu i podsećaju nas na to šta smo ostvarili, a šta ne. Opominju nas da se koncentrišemo na prioritete.

Još jedan mali, poslednji osvrt na mapu. Poslednja, tamno zelena grana opisuje strukturu mapa uma. Preporučuje se red, jasnoća i ponovićemo još jednom: ASOCIJACIJE! Probajte i sami!

- Advertisement -

Pripremila: Ana Todorović-Radetić

Izvor: Dete Plus

spot_img

Najnovije

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Najvažnije veštine koje dete nauči samo u vrtiću (i zašto su važnije nego što mislimo)

Roditelji često brinu: da li je dete spremno za vrtić, da li će se uklopiti, da li će mu nedostajati dom. A istina je – vrtić nije samo prilagođavanje. To je mesto gde dete raste na način koji je teško postići bilo gde drugde.

Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img